Ispražnjena država: Odjava adrese iz Bosne i Hercegovine
Zabrinuti sve većom površinom zemlje ispražnjenom od stanovnika, bosanski portal Buka napravio je intervju sa Mirhunisom Zukić.
Zukić je predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u Bosni i Hercegovini.
Upitana o razlozima odlaska, Murhunisa Zukić navodi da je primarni razlog “potpuna nesigurnost u budućnost na ovim prostorima”.
Dok “fabrike zjape prazne” trend odlaska iz BiH poprima novi zamah
Posebno je kritično u Livnu, Glamoču, Drvaru, Kupresu, Sanskom Mostu, Bihaću, te Bosanskom Grahovu i Petrovcu.
U manjem entitetu najveća demografska kriza je u mjestima Foča, Han Pjesak, Čajnič, Teslić, Rudo, Rogatica, Ribnik, Prijedor i Trebinje.
Naknadno bi žene povukle za sobom cijele svoje porodice
Zukić za Buku posebno ističe odlazak žena koje se prekvalifikuju za njegovateljice ili medicinske sestre, nauče jezike i povedu porodicu.
Od sredine 2013. godine do sredine 2019. iz BiH je otišlo preko 210.000 ljudi prema podacima Svjetske banke.
Prema podacima Eurostata otišlo je još oko sto hiljada više.
Naj zemlje za odlazak
U BiH se ne provode popisi stanovništva. Postoji strah o razotkrivanju razmjera agresije iz devedesetih godina.
Najpopularnija odredišta su Austrija, Njemačka, Francuska, Norveška i Švedska.
Slovenija je idalje popularna
Kad govorimo o emigracijama u zemlje regije, Slovenija je i dalje popularna. Sve manje stanovnika BiH odlučuje se naseliti trajno u Hrvatskoj ili Srbiji.
Kao mjerilo napuštanja zemlje uzima se i odjava adrese prebivališta. Ova statistika nije u skladu sa ostalim mjerenjima.
Statistika odjavljenih adresa
Prema podacima o odjavljenim adresama iz BiH se prošle godine iselilo tek oko 4000 ljudi.
Procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode porijeklo iz BiH iznosi najmanje 2 miliona.
To čini 56,6 procenata u odnosu na oko tri i po miliona ukupnog stanovništva u Bosni i Hercegovini”.
Ovo stoji u publikaciji Migracioni profil BiH za 2018. godinu koju izdaje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
Ista publikacija pozicionira BiH na 16. mjesto u svijetu po stopi emigracije u odnosu na broj stanovnika u zemlji. Od ukupuno 214 zemalja u Migration and Remittances Factbook 2016.
Važno je napomenuti da se podaci Svjetske banke odnose samo na prvu generaciju bosanskohercegovačkih emigranata.
Treba više radnika za normalno funkcioniranje tvornice
Zukić navodi kako problem ne leži samo u nemogućnosti nalaska posla. Iz Sanskog mosta odselilo je 8.000 ljudi, što je značajna brojka za mali grad.
Tri tvornice njemačkih investitora “zjape prazne” jer poslodavci ne mogu doći do radne snage.
Zukić ističe da je slično u Bosanskom Petrovcu, gdje je u novootvorenoj fabrici radi oko 100 ljudi.
“Više niko se ne javlja na oglase za slobodna radna mjesta”. Zukić
Ova dva mjesta radnike “regrutiraju” iz okolnih naselja. To nije dovoljno za pokretanje industrijske proizvodnje u punom kapacitetu.
Suprotno mišljenje
Ovdje bismo dali suprotno mišljenje: da su radni uvjeti dobri i plate poštene, onda bi radna mjesta bila privlačna stanovništvu.
Dok Zukić uzroke ovih problema vidi u disfunkcionalnosti bosanske države, takav odgovor ne može biti tačan.
Zemlje regije “u kojima se procesi povratka odvijaju bolje i daleko brže” pate od sličnih problema.
Iz inostranstva odlaze visokoobrazovani i radno aktivni. Te su zemlje bolje administrativno organizovane od BiH.
U Hrvatskoj i BiH oni koji odlaze primarno ističu negativnu političku atmosferu. Zatim loše mogućnosti za ostvarenje srednjoklasne (“normalne”) egzistencije.
Nepotizam, korupcija i društvena nepravda
Građani sami kažu kako “nije sve u novcu”. Ljudima smeta što se ne provode zakoni.
Nema sankcija za one koji ne rade po zakonu. Neki primaju platu za posao koji ne obavljaju profesionalno.
Iz naših zemalja ljudi odlaze jer ne mogu više čitati dnevnopolitičke vijesti i živjeti u takvoj okolini. Odlaze oni koji mogu naći kvalitetan posao u zapadnim, ali i domaćim zemljama.
Pitanje je onda:
Zašto političku moć poklanjamo strankama odgovornima za Balkan ispražnjen od ljudi? (mojinfo.ba)
Izvor: Impulsportal.net, Andrea Milat, BILTEN
