Nacionalni spomenik: Kuća Muslibegovića u Mostaru
Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.
Stambena graditeljska cjelina porodice Muslibegović, zajedno sa pokretnom imovinom, smještena je u mahali Brankovac, Ulica Osamana Đikića u Mostaru. Stambeni kompleks potiče iz druge polovine 18. vijeka i predstavlja jedan od najvećih i najmonumentalnijih objekata stambene arhitekture, iz osmanskog perioda, na području Hercegovine.
Kompleks zadržao izvornu namjenu
Kroz historiju kompleks je zadržao izvornu stambenu namjenu, kao i svojinu. Muslibegovića kuća od ostalih kuća građenih u osmanskom periodu, razlikuje se i svojom orgnizacijom prostora po nivoima. Objekat se sastoji od podruma, prizemne, spratne i potkrovne etaže, gdje se sve tri nadzemne etaže koriste za stanovanje.
Profesor A. Pašić tokom istraživačkog rada na stambenoj arhitekturi Mostara i okoline, a navodeći mnogobrojne primjere koji njegovu tvrdnju potkrepljuju, tvrdi da su islamski graditelji prihvatali sredozemne renesansko-barokne oblike. Te da su uopšte bili, u izvjesnoj mjeri, podložni uticajima Mediterana, što se naročito očituje na području Hercegovine.
Profesor, također, uočava mnogobrojne sličnosti, posebno u dispoziciji objekata, između dubrovačkih palata (prizemlje i sprat imaju identičan raspored prostorija-dvorana plus četiri sobe sa strane), smještenih van gradskih zidina i kuća u Mostaru.
Uticaj dalmatinske arhitekture
Spominjući Muslibegovića kuću u Mostaru, Pašić navodi primjer Zimonjića palate u Dubrovačkoj Rijeci, kao objekta sa izuzetno sličnom dispozicijom. Uticaj dalmatisnke arhitekture na objektu Muslibegovića kuće očituje se u rješenju ulaza u hajat, kao i u prizemlju mutvaka-ulaz zasvođen sa dva kamena luka.
Prema materijalu upotrebljenom za gradnju kuće, kao i prema konstruktivnom sklopu, Muslibegovića kuća je slična dvjema kućama izgrađenim tokom 19. vijeka u Stocu, Đulhanuminom konaku i kući Salih-age Behmena. Lokalni lomljeni kamen je korišten za zidove objekta, koji su malterisani izvana i krećeni iznutra.
Drvo je korišćeno za stepenište, međuspratnu i krovnu konstrukciju, pregrade između hola i jazluka, kao i za vrata i prozore. Kamen, vađen iz okolnih mejdana, korišten je za stub i lukove prizemlja, a sječen u kamene ploče za pokrov viševodnog krova.
Rukopisi i dokumenti
Do 1975. u Muslibegovića kući se nalazila vrijedna kolekcija od 157 dokumenata i rukopisa, kada je donirana Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Danas se u kući nalazi nekoliko vrijednih primjeraka posuđa iz osmanskog perioda, dobro očuvana stara levha, sablja i stari primjerak mushafa, odnosno zbirke Kur’ana.
Nacionali spomenik čini stambeni objekat, dvije avlije, uključujući i ogradne zidove sa kapijama i pokretna dobra: Kur’an u mushafu (zbirci), levhe i sablja. (mojinfo.ba)
Nacionalni spomenik: Kuća Muslibegovića u Mostaru
