Temama “Žene u modernoj nauci u BiH i “Prepoznaj svoj glas” završen Festival savremene žene
Izvor: Festival savremene žene.
Završen je četvrti po redu Festival savremene žene koji se održava uobičajeno u Gradu na zrnu soli. Treći dan Festivala savremene žene otvoren je panelom “Lifelong learning” u subotu, 19. juna u Narodnom pozorištu Tuzla.
Govornice
Moderator ovog panela bio je Nihad Softić, a prisutnima su se obratile Sehija Dedović, Aleksandra Gligorović i Ivana Šediva. Ovdje možete da pogledate ili poslušate panel diskusiju.
Sehija Dedović je istakla sljedeće značajnosti: “Jedan od modela cjeloživotnog učenja je zapravo i Festival savremene žene. Mi težimo ka tome da sva naša znanja budu učenja. Procese obrazovanja trebamo preusmjeriti u procese učenja. Potreba za učenjem treba da motivira svakog čovjeka.”
Ivana Šediva u svom dijelu panela naglasila je sljedeće: “Kada pričamo o cjeloživotnom učenju, moramo znati dobro rasporediti vrijeme. Ja najviše novca dajem na obrazovanje, jer je to najbolji i najkvalitetniji način ulaganja. Obrazovanje je svrha našeg života. Savjetujem svima da budu otvoreni prema učenju, da stalno traže nova znanja i da im to bude svakodnevna praksa.”
Aleksandra Gligorović istakla je sljedeće: “Najviše sam uključena u proces neformalnog učenja. U momentu kad prestanemo da se nešto pitamo i da učimo, onda više nema smisla da nastavljamo. Moramo bar zagrebati mnogo oblasti kako bi bili edukovani. Iako učim druge, i ja sama kroz to učenje učim o novim stvarima i veselim se takvom procesu. Budućnost je u mašti i kreativnosti.”
Stvaranje
Stvaranje kao način življenja bila je tema o kojoj je pričala Jasmina Kos: “Nikome od nas nije bitno šta će nam pisati na nadgrobnom spomeniku, ali je bitno kako živimo svaki dan života. Zbog toga moramo biti kreativni. Htjela sam da moj rad nekome donosi osmijeh na lice. Ne postoji mjesto na zemlji koje nije “zagađeno” nekom vrstom energije. Dužnost svakog pojedinca je da popravlja svijet. Nikada ne znate gdje će vas kreativnost odvesti, samo imajte jaku volju i budite istrajni.”
Kako sačuvati svoje srce?
Dr. Dunja Aksentijević-Ricciarelli se online putem predstavila panelom Kako sačuvati svoje srce? “Moja primarna aktivnost je istraživanje kardiovaskularnih oboljenja. Žene naučnice su dale ogroman doprinos nauci. Imajući u vrijedu tehnološki i socio-ekonomski napredak, još uvijek je poražavajuća činjenica da su samo 30 posto naučnika žene. Nadamo se da će taj broj uskoro dostići 50 procenata u doglednom periodu.
Moramo podsticati mlade djevojke da se počnu baviti naukom. Kardiovaskularna istraživanja su izuzetno važna jer su bolesti srca jedan od najvećih problema današnjice. Kardiovaskularne bolesti su hronične. One su skupe i nisu više “rezervisane” samo za starije osobe.
Trenutno oko 500 miliona ljudi na svijetu ima problem sa šećernom bolešću, a podložnost toj bolesti vodi kardiovaskularnim oboljenjima. Neke stvari da bi zaštitili svoje srce možemo i sami uraditi. Pušenje i prevelika tjelesna masa uzrokuju kardiovaskularne bolesti.” “
Poznavanje termina
Mnogo zanimljivog na panelu Žena i nauka prisutnima je ispričala doc.dr. Davorka Topić-Stipić: “Koliko god mi željeli govoriti o ravnopravnosti, činjenica je da je još nismo uspjeli postići. Kada je nauka u pitanju, važno je dobro poznavati termine.
Ono što je mene obradovalo, jeste to da je u istraživanju iz 2017. godine o broju naučnica, BiH relativno visoko u odnosu na države koje su razvijenije. Istraživanje je također pokazalo da su znanstveni članci koji objavljuju žene studiozniji u odnosu na one koje rade muškarci.”
Produžavanje mladosti
Dr. Suada Tinjić, specijalistkinja ginekologije i akušerstva, sub. spec. humane reprodukcije regenerativne medicine imala je panel na temu Produžavamo mladost! gdje je, između ostalog, rekla: “Mi zaista živimo prosječno duže nego u prethodnim periodima. Kroz historiju je uvijek postojala težnja da se produže život i mladost. 1920-ih i 1930-ih godina prošlog vijeka su urađene prve metode podmlađivanja kod muškaraca.
Ono što moramo spomenuti kada govorimo o produžavanju mladosti jeste to da je XX vijek bio vijek naglog porasta broja stanovnika na planeti, a naš vijek obilježava to da imamo više starijih ljudi nego djece do pet godina života. Globalna svjetska zdravstvena organzacija se bori sa problemom osteoporoze. Gubitak funkcije jajnika svakako je uzročnik steriliteta.
Kliknuti
Branka Aralica kao moderatorica vodila je panel diskusiju na temu Normalno nenormalno: životni put koji krši norme koju je predstavila Sanija Hasanić: “Ono što je osnovno svima nama jeste da smo mi jednaki. Ja jako volim novinarstvo jer se tako susrećemo sa raznim ljudima. Nikada nemojte samo ganjati to da budete u medijima, nego taj prostor dobro iskoristite. Mi smo energetska bića. Mi imamo nekakvu razmjenu i u trenutku kada se vidimo nešto smo jedni drugima rekli. Naprosto jedno drugome moramo kliknuti. Uvijek imate nešto što je vrijedno.”
Isticanje
Zašto se ne volimo isticati: tajne javnog nastupa tema je panela koji je održala doc.dr. Semina Hadžović-Ajvaz: “Nije lako stajati na pozornici, biti izloženi pogledima, a vi ste sami na sceni. To je posebno izraženo kod ljudi koji imaju manjak samopouzdanja. Najčešći simptomi koji se pojavljuju kod javnog nastupa su nervoza, drhtanje i otežano disanje. Uvijek postoji mogućnost da neko vidi naše nedostatke jer smo izloženi procjeni. Zbog toga mnogo ljudi i pravi greške, posebno oni koji su skloni anksioznosti. Predviđanje negativnih ishoda je ono što nam oduzima snagu.”
Iz Crne Gore
Online putem iz Crne Gore svoj panel na temu Kako zaista digitalizovati kompaniju održala je Sanja Laban, vlasnica i direktorica kompanije VISOL d.o.o.
Sanja Laban je istakla sljedeće: “Svaka izgubljena prilika je ustvari prilika da krenemo naprijed. 2017. otvorila sam firmu VISOL kojoj je cilj da ostvari snove svakog klijenta. Važno je da svima pružamo najbolja i najkvalitetnija rješenja za svakoga. Na pitanje kada započeti transformaciju iz tradicionalnog u moderno, ja odgovaram da je najbolji trenutak bio jučer, a drugi najbolji je danas. Moramo ubrzati naše poslovne alate kako bi pratili svjetske trendove.”
Moderna nauka
Panelom Žene u modernoj nauci u BiH, koju su prezentovale Nermina Đulančić i Emilija Veljković završen je panel program u Narodnom pozorištu Tuzla ovogodišnjeg Festivala savremene žene. Moderatorica ovog panela bila je Amra Avdić.
Emilija Veljković ovom je prilikom publici ispričala sljedeće: “Mislim da nije toliko jednostavno definisati šta je to moderna nauka. Svedoci smo da danas postoje mnoga preplitanja kada je nauka u pitanju. U doba digitalizacije mnogo toga možemo da povežemo. Onog momenta kada se odvažimo da krenemo putem moderne nauke počinje vrlo interesantno otkrivanje svega i svačega. Realnost se polako menja i sve je više žena koje su prisutne u profesionalnom naučnom segmentu.”
Nermina Đulančić je naglasila nekoliko značajki: “Danas imamo ispreplitanja da bi se nešto ostvarilo što bi nama omogućilo bolji život. Ono što je značajno za našu zemlju jeste da se nauci ne posvećuje dovoljna pažnja. Nauka u našoj zemlji nema neku značajnost. Od velike je važnosti da se zbog toga nauci da više prostora. Djecu od malih nogu trebamo usmjeravati u nauku i upoznavati ih sa tematikama određenih naučnih polja.”
Više pročitajte na ovom linku. (mojinfo.ba)
Temama “Žene u modernoj nauci u BiH i “Prepoznaj svoj glas” završen Festival savremene žene
Temama “Žene u modernoj nauci u BiH i “Prepoznaj svoj glas” završen Festival savremene žene
