Ko je bio Muhamed Filipović
Muhammed Filipović se rodio u Banja Luci, 3. augusta 1929. godine, a umro je danas, 26. februara 2020. godine u Sarajevu, u 91. godini života.
Borio se za prava Bošnjaka, identitet, bosanski jezik i mnoga druga pitanja. Bio je vitalan i aktivan član društva čak i u dubokoj starosti.
Filipovića ćemo zapamtiti kao bošnjačkog ideologa i člana Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Jedan od njegovih najpoznatijih titula jeste da je bio predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.
Radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Porijeklo Filipovića
Porodica Filipović je begovskog porijekla. Filipovići potiču od zagrebačkog kanonika Franje Filipovića, koji se 1574. godine vratio islamu i odlučio da promjeni ime u Muhamed.
Zauzvrat je od sultana dobio posjed u Glamoču.
Akademik Filipović je rođen u porodici oca Sulejmana i majke Đule. Imao je brata i sestru. Za vrijeme Drugo svjetskog rata, brat mu je zavrišio u sabirnom logoru Jasenovac.
Obrazovanje
Filipović je u rodnoj Banja Luci završio osnovnu i srednju školu.
Filozofiju je studirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu i Zagrebu. Diplomirao je 1952., a doktorirao 1960. godine.
Filipović je bio docent, izvanredni i redovni profesor logike i metodologije na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
U Akademiju nauka i umjetnosti BiH izabran je 1976., da bi 1978. bio izabran za dopisnog, a 1987. za redovnog člana.
Jedan od osnivača SDA
Muhammed Filipović je bio jedan od osnivača i potpredsjednik Stranke demokratske akcije (SDA).
Kasnije se povukao iz stranke zajedno s Adilom Zulfikarpašićem s kojim je osnovao Muslimansku bošnjačku organizaciju, gdje je također bio potpredsjednik.
MBO je dobila neznatan broj glasova na općim izborima 1990.
U vrijeme rasprave o tome treba li SR BiH ostati u SFR Jugoslaviji, MBO i njezin predsjednik Zulfikarpašić zagovarali su muslimansko-srpski sporazum i ostanak u Jugoslaviji.
U skladu s tim, Zulfikarpašić i Filipović, uz odobrenje Alije Izetbegovića, započeli su u lipnju 1991. pregovore sa srpskim vodstvom, iz čega je nastao sporazum Karadžić – Filipović.
U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je potpredsjednik Muslimanske bošnjačke organizacije Adila Zulfikarpašića i veleposlanik Republike BiH u Londonu.
U decembru 1993., Alija Izetbegović i Haris Silajdžić predložili su Filipoviću dužnost veleposlanik RBiH u Bernu u Švicarskoj, što je Filipović prihvatio.
Službeno je preuzeo dužnost 3. januara 1994., predavši akreditaciju predsjedniku Ottu Stichu.(mojinfo.ba)
