Alma Zadić: Pretpostavke da je muslimanka je nerviraju jer je ateistkinja
Prenosimo Vam intervju The New York Times-a i sadašnje ministrice pravde u Austriji, Alme Zadić.
Od kada je imenovana za austrijsku ministricu pravde, Alma Zadić je nervozna kada stoji preblizu prozora u svojoj kancelariji. Prijetnje koje su joj upućene su “nemilosrdne”.
– Metak je rezervisan za tebe – glasi posljednja prijetnja koju je dobila, piše The New York Times.
Nekoliko sati nakon što je prošlog mjeseca položila zakletvu, Zadić je dobila policijsku zaštitu.
Zadić, kćerka izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i članica napredne stranke Zelenih, ušla je u politiku prije tri godine s jasnim ciljem: boriti se protiv utjecaja krajnjih desničara.
To je, ukratko, moralna dilema sa kojom se austrijski liberalni i “proizbjeglički” Zeleni suočavaju nakon koaliranja sa konzervativcima kancelara Sebastiana Kurza.
Zeleni su u vladajućoj koaliciji zamijenili desničarsku Slobodarsku stranku i stavili klimatske promjene na dnevni red. Ali oni postaju i saučesnici u imigracijskoj politici kancelara Kurza.
Autorica teksta Katrin Bennhold Almu Zadić poredi sa američkom političarkom Alexandrijom Ocasio-Cortez, te ističe da je pametna, pobjednica, mlada, idealista i da ponosno iscrtan “bosansko-austrijski identitet”.
Zadić kao meta
Kao izbjeglica je izvrsna u školi, brzo se razvija u karijeri, biva izabrana u Parlament i postaje visoki član kabineta sa 35 godina.
Ali ono što je Zadić učinilo herojem kod jednih, kod drugih ju je pretvorilo u metu.
Ali cijena neulaska u Vladu, ili ustupanje mjesta za krajnje desničare, bi, insistira, predstavljalo mnogo veću cijenu.
– Razlika je ko je u Vladi – ocjenjuje Zadić.
Zadić to zna iz prve ruke. Bila je tinejdžerka 2000. godine, kada se Slobodarska stranka prvi put pridružila konzervativnoj vladi pod vodstvom karizmatičnog i antisemitskog podstrekača Jörga Haidera.
Ostale evropske prijestolnice zamrznule su diplomatske veze s Bečem, dok su se njeni roditelji, oboje inženjeri, plašili da bi mogli biti deportirani.
– Bila sam još mlada, ali osjetila sam to.
Znam da su se moji roditelji brinuli i imali smo konkretne strahove o tome šta će se desiti sa nama – prisjeća se.
U sadašnjem svojstvu, kako kaže Zadić, njen mandat i mandat njene stranke nije samo da promoviraju davno ispuštenu zelenu agendu austrijskom narodu, već da se odupru struji populizma i zaštite temeljna prava.
Kako će ona hodati po tankom konopcu, bit će u mnogome priča o ovoj koaliciji koju budno prate u susjednim zemljama, prije svega u Njemačkoj, gdje će sljedeća vlada također gotovo sigurno biti koalicija konzervativaca i Zelenih.
Kritičari kažu
Kritičari upozoravaju da Zeleni riskiraju da postanu smokvin list desničarske agende kancelara Kurza.
U programu rada skromni porez na ugljik na avionske karte i subvencije za javni prijevoz stoje rame uz rame sa zabranom pokrivanja djevojčicama do 14 godina.
Zatim centara za deportaciju i kontroverznog novog oblika “sigurnosnog pritvora” za tražitelje azila, mjere koju je Zadić jednom nazvala “autoritativnim nazadovanjem”.
– Nećete dobiti tako nešto u Nemačkoj – kratko je prokomentarisala Annalena Baerbock, čelnica njemačkih Zelenih.
Kurz je osvojio 37 posto glasova, a Zeleni samo 14. Kurzova stranka i Slobodarska stranka su mogle imati konzervativnu većinu.
Bivša odbojkašica i fitnes trenerica, Zadić ima veliku izdržljivost. U opoziciji, ona je bila jedan od najžešćih kritičara Kurza i njegovih krajnje desnih koalicionih partnera.
Napala je desničarskog ministra unutrašnjih poslova zbog napada na obaveštajnu službu zemlje.
Kad su druge zemlje prestale dijeliti obavještajne podatke s Bečom iz straha od curenja informacija u Rusiju i ka desničarskim ekstremistima, Zadić je u Parlamentu izrazila zabrinutost zbog “austrijske sigurnosti”.
– Nisi u Bosni – odgovorio joj je tada član stranke Sebastiana Kurza.
– Pokušavao je obezvrijediti ono što sam govorila na osnovu mog porijekla – prisjeća se Zadić.
Zadirkivanje je bilo učestalo, a ona je naučila da ga ignorira. Ali ponekad boli.
U tim kratkim trenucima više se nije osjećala kao dr. Zadić, ostvarena političarka, već Alma, izbjeglica. Drugačija.
Ti to svakako ne možeš da uradiš
Zadić je rođena u Tuzli. Imala je sedam godina kad je izbio rat i 10 godina kada je njena porodica pobjegla u Beč. Bilo je to 1994. godine i našla se kao jedina neaustrijanka u svom razredu.
Prisjeća se mnogih trenutaka dobrote koju je njena porodica doživjela u Beču. Ali bilo je i drugih trenutaka.
Poniženje koje je osjetila kada joj je učiteljica iz ruku otrgla zadatak iz matematike, rekavši: “To svejedno ne možeš uraditi”.
Tog dana je shvatila kako je gledaju u svojoj novoj domovini. Poruka je bila da je “drugačija”.
Percipiranje kao “drugačijih”, ljude čini ranjivima, rekla je Zadić. To ih, dodaje, čini ovisnima o nepristrasnosti vladavine zakona.
Studirala je pravo u Beču i dobila je Fulbright stipendiju za postdiplomsk studij prava na Univerzitetu Columbia u New Yorku, te je doktorirala u Beču na zakonu o ljudskim pravima.
Priravnički staž je imala na Međunarodnom sudu pravde u Hagu, prije nego što je postala uspješna pravnica u međunarodnoj firmi u Beču.
Identitet
Dio svoje otpornosti duguje New Yorku, gdje kaže da je sklopila mir sa svojim identitetom.
– Ljudi su bili Italijani i Amerikanci, ili Meksikanci i Amerikanci i to je bilo potpuno normalno. Bilo je to pravo otkrivenje.
Godinama sam se borila sa ovim pitanjem: “Jesam li Bosanka ili Austrijanka?” U New Yorku sam saznala da mogu biti i Austrijanka i Bosanka i Evropljanka istovremeno – kazala je.
Po povratku u Austriju, kao uspješna advokatica u međunarodnoj firmi, njeno je porijeklo izblijedjelo.
Međutim, čim je odlučila ući u politiku, u ljeto 2017. godine, ono se vratilo. Jedan naslov dnevnih novina iz te godine još uvijek joj je urezan u sjećanje.
– Nazvali su me djetetom izbjeglica.
Bila sam u Austriji 25 godina, bila sam pravnica, imala doktorat, nisam bila ni izbjeglica ni dijete i shvatila sam da je to ono što me još uvijek definira – izjavila je.
A to nije bio slučaj samo sa krajnjim desničarima.
Nakon što je Zadić ušla u Vladu, njene kolege iz Zelenih nervirali su je ističući da je prva muslimanska ministrica u zemlji.
– Niko danas ne pita jeste li protestant ili katolik.
U sekularnoj državi uopće ne bi trebalo biti važno koje ste vjere i gdje ste rođeni sve dok ste spremni raditi za svoju državu – ocjenjuje Zadić.
Nisu religiozni
Stalne pretpostavke da je muslimanka je nerviraju jer kaže da je ateistkinja. Da, u njenoj široj porodici ima i muslimana, rekla je, ali ima i hrišćana i pravoslavaca.
Njeni roditelji i djedovi i bake, koji su svi rasli pod komunizmom u bivšoj Jugoslaviji, nikada, tvrdi, nisu bili ni religiozni.
Zadić ipak zna da je moćan uzor za djevojčice i dječake iz migrantskih porodica, od kojih su mnogi muslimani.
– Kada sam bila u školi, bilo je nezamislivo da neko poput mene može postati ministar – rekla je.
Prošlog mjeseca, kada je posjetila svoju staru školu u etnički mješovitom kvartu u Beču, grupa djece na autobuskoj stanici vikala je “Alma! Alma!”.
– Ne želim ih iznevjeriti. Ne želim iznevjeriti Austriju – zaključila je. (mojinfo.ba)
