Gušća magla ne znači da je zagađenje veće
Uslovi nastanka magle su slični uslovima koji pogoduju nakupljanju zagađujućih materija u zraku.
S tom razlikom da magle, pa i one najgušće nastaju i u područjima u kojima nema nikakvih emisija zagađujućih materija u zrak.
Magla je prirodna meteorološka pojava koja najčešće nastaje u uslovima mirne, stabilne atmosfere.
Najviše nastaje u kotlinama i riječnim dolinama, a posebno u hladnijem dijelu godine.
Magla je oblak na tlu
Kada se u magli osim vodene pare nalazi značajna količina zagađujućih materija – onda se to naziva SMOG.
(eng. FOG – magla + SMOKE – dim = SMOG; udžbenik nižih razreda bilo koje osnovne škole).

Zbog visokog stepena vlažnosti zrak koji se udiše u smogu može poprimiti i neugodne “ukuse”.
Prethodne dane je kotlinske dijelove Bosne karakterisalo maglovito vrijeme i vrlo visok stepen zagađenja zraka, ponajviše izraženo u sarajevskoj kotlini.
U Sarajevu su tokom subote mjerene koncentracije prašine ( „PM čestice“, „lebdeće čestice“ koje su dosezale i do 400 mikrograma PM10 čestica u pojedinim satima.
U nedelju, magla je cijeli dan bila vidno gušća u odnosu na subotu.

Ovako se zrak djelimično poboljšao
Zbog promjena u temperaturama zraka na različitim nivoima – sloj prizemnog zraka se proširio u visinu i na taj način razblažio koncentraciju prašine u njemu.
Moguće je da su na smanjenje koncentracije blag efekat imale i neke od interventnih mjera Kantona Sarajevo (što je vrlo teško dokazati i procijeniti).
Povećana količina vlage u magli djelimično obara prašinu na tlo.
Sitne čestice prašine služe kao jezgra oko koje se kondenzuje vlaga koja se u određenom momentu pretvara u kapljicu i zbog svoje težine pada na tlo.
Na ovaj način magla djelimično pomaže smanjenju zagađenja. (mojinfo.ba)
Preuzeto sa Federalnog hidrometeorološkog zavoda u Bosni i Hercegovini.