Prvi muzejski objekat u regionu: Zemaljski muzej
Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.
Graditeljska cjelina Zemaljskog muzeja prvi je muzejski objekat u regionu. Muzejski kompleks, kojeg čine paviljoni arheologije, prirodnih nauka, etnologije, zgrada uprave, te botanička bašta, za javnost otvoren 1913. godine, projektirao je Karl Paržik.
Vrijednosti
Osim neorenesansih i neobaroknih odlika koje se zrcali u bogatoj plastici fasada, te izbora arhitektonskih elemenata koji dominiraju interijerom, od iznimne vrijednosti je i stropno slikarstvo odjeljenja za prahistoriju. Također od izuzetne važnosti je i drvorezbarstvo odjeljenja za etnologiju koje je osmislio Josip Pospišil. Veliku vrijednost imaju i vitrine i namještaj koje su napravljene isključivo za smještaj pojednih zbirki.
Unatoč ratnom razaranju koje je ova zgrada pretrpjela u periodu 1992–1995., sačuvan je visok stepen autentičnosti. Naučno-istraživačkim radom kustosa, Zemaljski muzej BiH bio je prva institucija koja je uvela raznovrsnu, dotada neistraženu, baštinu Bosne i Hercegovine u evropske istraživačke tokove.
Prezentacija i naučna obrada
U okviru naučnih istraživanja u oblasti arheologije na bosanskohercegovačkom tlu, od prahistorijskog do osmanskog perioda postignuti su izuzetni rezultati koji podrazumijevaju prikupljanje i očuvanje artefakata iz svih dijelova zemlje te njihovu prezentaciju i naučnu obradu.
U zbirkama Zemaljskoga muzeja BiH danas se čuvaju raznovrsni artefakti – od bosanskohercegovački autohtonih biljnih i životinjskih vrsta do artefakata butmirske kulture, jedine zbirke takve vrste u svijetu. Stvaranjem etnološke, arheološke i prirodoslovne zbirke stvoreni su uvjeti za očuvanje kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Zemaljski muzej BiH, 1. februara je obilježio 133 godine postojanja. (mojinfo.ba)
Prvi muzejski objekat u regionu: Zemaljski muzej
