Desetine hiljada sunija čekaju pravdu u iračkim zatvorima
Usred izbijanja virusa korone u Iraku, ponovo je pokrenuta javna rasprava o iračkim zatvorima, u kojima se nalaze desetine hiljada zatočenika, većinom Arapa, sunija.
Iračka advokatska komora upozorila je na negativne posljedice prenapučenosti u zatvorima i zatražila amnestiju za brojne zatvorenike.
Kampanja likvidacije
Uslovi u iračkim zatvorima su jako loši. Zatvorenicima nedostaje zdravstvena njega, koja je ili jako loša ili je nema nikako. Zatvorenici su primorani da borave u zamračenim prostorijama sa jako malo dnevne svjetlosti.
U posljednjih nekoliko sedmica savezne pravosudne vlasti oslobodile su stotine optuženih i osuđenih zatvorenika širom iračkih pokrajina uključujući Ninivu. Sudovi su oslobodili 50 osumnjičenih za terorizam, zbog nedostatka dokaza. Sve u sklopu niza preventivnih mjera poduzetih s ciljem smanjenja širenja virusa korona.
Zbog mogućnosti da hiljade nedužnih sunija bude pušteno iz zatvora, šiijske milicije započele su kampanju likvidacija u brojnim iračkim zatvorima.
Ratni zločini
Irački centar za dokumentaciju o ratnim zločinima smatraju da je bagdadska vlada, sa raznim svojim državnim aparatima i sektaškim milicijama odgovorna za brojne slučajeve fizičkih likvidacija zatvorenika u vladinim i tajnim zatvorima.
Prema informacijama koje je dobio centar, vladine snage i milicije ubili su više od šest zatočenika u zatvoru Al-Hout u gradu Nasiriyah, u južnom Iraku. Uključujući slučaj zatočenika Ghassana Shihaba Ahmada al-Majma’ija. Prema istom izvoru, likvidacije su se odvijale unutar zatvorske jedinice za zatvorenike koji mogu biti obuhvaćeni pomilovanjem.
Irački centar za dokumentaciju o ratnim zločinima, također, navodi da postoji više od devet drugih slučajeva u zatvorima u pokrajinama Salah al-Din i Amerli.
U bagdadskim zatvorima i ostalim pokrajinama, naročito u tajnim zatvorima kojima upravljaju direktno šiijske milicije, sudbina hiljada sunija nepoznata je vanjskom svijetu.
U ovim se zatvorima odvijaju sistematske torture, u kojima je mnogo nedužnih ljudi ubijeno pod istragom.
Bilo je podataka o mučenju i teškom zlostavljanju civilnog aktiviste Jassima Al Qassima – kojeg su, zbog aktivnosti u nedavnim antivladinim protestima, uhapsile lokalne vlasti Karbale.
Irački centar za dokumentiranje ratnih zločina apelovao je na međunarodna i lokalna tijela i organizacije da interveniraju kako bi se zatočenici pustili na slobodu. Također bagdadsku vladu smatra odgovornom za sistematske zločine nad nevinim zatočenicima.
Član parlamentarnog Odbora za sigurnost i odbranu, Mohammed al-Karbouli pozvao je ministra pravde da otkrije razloge čestih smrti u zatvorima.
Ministra pravde i odgovorna lica u zatvorima, Al-Karbouli smatra direktno odgovornim za maltretiranje zatvorenika. Te je pozvao tužilaštvo da vrši svoju družnost u privođenju odgovornih, za mučenja, pred lice pravde.
„Njihova je obaveza očuvanje života zatvorenika i osiguravanje zdravstvene zaštite, a ne provođenje sistematskih tortura”, Al-Karbouli.
Prijedlog amnestije
Premijer u ostavci Adil Abdul-Mahdi podnio je iračkom predsjedniku Barhamu Salihu prijedlog zakona o amnestiji, kao mjere za suzbijanje širenja virusa korona. Prijedlog je izazvao burne reakcije političkih aktera i medija. Šiijska većina u parlamentu, za sada, potpuno odbija prijedlog amnestije.
Prema prijedlogu zakona, amnestijom bi bili obuhvaćeni svi koji su odslužili polovinu kazne ili su osuđeni na godinu ili manje zatvora.
Ali to ne uključuje optužene za terorističke ili međunarodne zločine, slučajeve korupcije i zločine povezane sa ugrožavanjem sigurnosti Iraka ili drugih zemalja. (mojinfo.ba)
Izvor: Saff.ba
