Ko je Zoran Tegeltija?
Tegeltija će naredne tri godine donositi najbitnije odluke u državi.
Njegovo obraćanje parlamentarcima prolazi nezapaženo. Kao da je riječ o predsjedniku mjesne zajednice.
FTV: Gdje su nestali političari u priči o funkcionalno nepismenoj djeci?
KOMPARATIVNA ANALIZA
Zoran Tegeltija će naredne tri godine donositi najbitnije odluke kao reprezent politike koja je pobijedila na posljednjim izborima.
Njegovo obraćanje parlamentarcima prošlo je potpuno nezapaženo, kao da je u Parlamentu riječ imao predsjednik mjesne zajednice.
Razlog tome sigurno je i nedostatak harizme SNSD-ovog zvaničnika, ali mediji su i pored toga morali više pažnje posvetiti novom predsjedavajućem Savjetu ministara.
Izostali su odgovori na sva pitanja o tome kakvu politiku možemo očekivati od Tegeltije.

Dnevna politika se i dalje prati ponajviše kroz redanje izjava glavnih aktera, bez njihovog propitivanja i novinarskog zadirkivanja.
Od javnog medija očekuje se iznijansiran pristup, više informacija o metodologiji istraživanja, konsultovanje stručnjaka i najbitnije, zazivanje odgovornosti obrazovnih vlasti.
ŠKOLARCI KAO KRIVCI
U svim zemljama u kojima se vrši PISA testiranje učeničkog znanja mediji žure da objave rezultate i uporede se s drugima.
Ili da ukažu na nedovoljno dobra postignuća mladeži.
To je svojevrsni fetiš izvrsnosti koji se ispostavlja sve češće nastavnicima i učenicima, kako je to opisao u svojoj posljednjoj kolumni Jurica Pavičić.
On zaključuje da je uopšte nemoguće mjeriti rad nastavnika. Kako je pogrešno mjeriti ga diktatom tržišta rada.
O sličnoj temi piše i Mahir Sijamija ovdje.
U prilogu o PISA istraživanju (utorak, Azra Pašukan), gdje je naša zemlja postigla slabe rezultate, dominira narativ u kojem nismo mi kao društvo odraslih podbacili, već su u prvom redu prozivani đaci.

Uz dodatak da od tog značajnog istraživanja upravo zavisi i obim ulaganja u našu zemlju.
Od javne televizije se očekuje da da širi kontekst. Da objasni šta je PISA testiranje, koliko je pouzdano, koja su metodološka ograničenja, kako je nastalo…
Zatim da u izvlačenju naslova i glavnih poruka bude oprezna kako se sva medijska „krivica“ ne bi svalila na pleća školaraca.
Jer tu se i ne može govoriti o krivici.
O odgovornosti i krivici može se govoriti tamo gdje stanuju odrasli i obrazovne vlasti.
Nismo čuli da je ijedan ministar bio upitan za mišljenje i prozvan imenom i prezimenom.
OPREZNIJI OD FTV-a
„Svaki drugi učenik koji je učestvovao u PISA istraživanju je funkcionalno nepismen“, glasio je naslov urednice Blažice Krišto.
I u samom izvještaju naglasak je bio na tome da su loše rezultate postigli učenici koji su sudjelovali u testiranju.
BHT1 nije upao u atmosferu u kojoj su mediji na sva zvona prozivali učenike za neznanje i očajne rezultate, već su se birale riječi uz isticanje da su to rezultati jednog istraživanja.
Bio je to bitno drugačiji pristup od onog na FTV-u gdje se senzacionalistički i defetistički razglasila vijest o lošim đacima. OCJENA: 5
NEZAPAŽENI EKSPOZE
Zoran Tegeltija je mandatar za sastav Savjeta ministara poslije više od godinu dana mrcvarenja, a mediji su njegov ekspoze tiho ispratili.
Kao da je svima jasno da tu nema šta bitno da se traži.
Ipak, urednica Pašukan morala je posvetiti više pažnje Tegeltijinom prvom pojavljivanju u Parlamentu.

Kakvu politiku možemo očekivati od dojučerašnjeg entitetskog ministra financija?
Da li sljeduje povećanje PDV-a? Dobra stvar je što smo bar čuli opozicionare.
BHT: Duboko zabrinjavajući podaci i Milan Tegeltija
PRIBE I TEGELTIJA
Svjetlost dana je konačno ugledao i izvještaj njemačkog pravnika Reinharda Pribea, a nalazi ukazuju na, kako se veli u prilogu BHT1, „duboko zabrinjavajuće podatke“.
Sažetak je to i onoga što je izdvojila urednica Adisa Dedić-Kološ.

Slični su nalazi kolali i u drugim medijima, mnogi su isticali da su to već poznate ocjene i da nismo čuli ništa novo,.
Sutradan smo u odjecima saznali da su pojedini poznavaoci prilika očekivali strožiji sud.
Ono što upada u oči u prvoj obradi urednice Dedić-Kološ jeste to što je prostor za komentar dat jedino Milanu Tegeltiji.
On jeste jedan od direktno prozvanih zvaničnika, ali koji se u svojoj izjavi obrušio na „političko paraobavještajnu kampanju“ poslije koje, kako navodi, nije iznenađen kritikama.
Na koga je i na šta mislio predsjednik VSTS-a?
Utisak je da je Pribeov izvještaj, jednom kada je konačno objavljen, s lakoćom medijski arhiviran, bez posebnog interesovanja i bez uredničke volje da se stvar pojasni.
AFERA KOJA NE JENJAVA
Kako su nigerijski studenti završili u Bihaću?
Pitala se urednica Edina Šečerović, koja je prikazala sve dostupne informacije obrađujući temu koja se već danima provlači u javnosti.
Bila je ispravna urednička odluka reaktuelizovati vijest koja ne bi smjela olako pasti u zaborav. OCJENA: 4
ZRAK OPASAN, ALI KO SU ODGOVORNI
„Zrak u Sarajevu opasan po zdravlje“, naslov je nedjeljnog Dnevnika 2 Blažice Krišto.
Konkretnih poteza nema, javlja nam reporter s lica mjesta, ali u prilogu čujemo da su mjere na terenu. Šta god to značilo.

Koje su mjere neophodne? Ko snosi odgovornost?
Nažalost, muke sa zrakom neće nestati, pa će novinari imati priliku za opširniji pristup. Ili za pristup u kojem se traže odgovorni. (mojinfo.ba)
Izvor: Analiziraj.ba