Sarajevska žičara opet silazi u grad
Žičara iz grada Sarajeva vodi do Trebevića. Kako biste osjetili proljeće i promijenili pogled na grad mojinfo.ba Vam preporučuje da se čim prije provozate. Napominjemo Vas da u kabinu mogu da uđu samo tri osobe. To su mjere predostrožnosti koje je izrodila situacija vezana za pandemiju.
Informaciju je potvrdilo Javno preduzeće za upravljanje, zaštitu i održavanje objekata Grada Sarajeva i obavljanje komunalnih i drugih djelatnosti od javnog interesa Grada Sarajeva.
“Dolazi nam nova mladost, Sunce je pobjeglo u hlad, prosulo po nama radost, Trebević opet silazi u grad.”
Radno vrijeme žičare
Radno vrijeme u okviru kojeg možete da se provozate žičarom je svaki dan i to od 10 do 19 časova.
Pogoni i gondole su dezinfikovani, a putnici se mole za pridržavanje mjera zaštite. To znači da ako planirate da se vozite trebaju Vam maska i rukavice. Također vodite računa o socijalnoj distanci i ličnoj higijeni.
“Budite odgovorni prema sebi i drugima.“, piše u saopćenju.
Ponovo smo sa Vama
Vodimo Vas na omiljeno izletište, žičarom, onako kako se stariji sjećaju i vole, onako kako će mladi voljeti i sjećati se.
Volite prirodu, uživajte i omogućite i drugim da uživaju, održite naša izletišta čistim i lijepim, a zamolite i druge da ne ostavljaju tragove iza sebe.
Ovo je naše dobro, ovo je naša planina. Dobrodošli na Trebević.
Izgradnja žičare
Trebevićka žičara, u sarajevskom žargonu poznatija kao uspinjača, svečano je otvorena 3. maja 1959. godine, a povezivala je Bistrik (583 m/nv) sa Vidikovcem na Trebeviću (1160 m/nv).
Polazna stanica se nalazila u ulici Avdage Šahinagića preko puta sarajevske Vijećnice na nadmorskoj visini 583 metra, a dolazila je na Vidikovac na Trebeviću na 1160 m/nv.
Stara Trebevićka žičara je po kategorizaciji spadala u red kabinskih žičara s kružnim tokom.
Po konstrukciji je bila dvoužetna, tj. duž trase su se nalazila dva čelična užeta: jedno vučno, a drugo noseće.
Vožnja je trajala 12 minuta
Sistem je imao 50 kabina kapaciteta po 4 putnika. Vožnja je trajala 12 minuta, a za jedan sat se moglo prevesti 800 putnika u oba pravca.
Izgradnja žičare trajala je oko godinu dana, ali su priprema za njenu izgradnju počele već 1956. godine. Vodeći projektant žičare bio je František Šup iz Čehoslovačke.
Na projektu i izgradnji žičare radile su vodeće jugoslovenske firme “Impola” iz Slovenske Bistrice, “Termoelektro” Beograd, “Jelšingrad” Banjaluka, te “Energoinvest” Sarajevo.
Pogonski dio je naručen iz čehoslovačke firme „Transeksport“.
Svojom dužinom od 2.100 metara, trebevićka žičara bila je jedna od najznačajnijih u bivšoj Jugoslaviji. Jedna je od rijetkih uopće koja polazi iz samog centra grada.
Tokom opsade grada, žičara je, zajedno sa polaznom i dolaznom stanicom na Trebeviću, potpuno uništena. (mojinfo.ba)
