U Hrvatskoj skoro pola miliona ljudi konzumira ili je ovisno od ovoga
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora održao je tematsku sjednicu na temu:
“Zlouporaba droga u postojećem zakonodavnom okviru, prevencija i zdravstvena zaštita“.
Uz ovisnost o teškim drogama, ovdje spada ovisnost o nikotinu, alkoholu, kocki i internetu, javlja Anadolu Agency (AA).
Predsjednica Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora Ines Strenja u svom je izlaganu navodi kako je u Hrvatskoj neku ilegalnu drogu barem jednom u životu konzumiralo 2,3 posto ispitanika.
Hrvatska iznad europskog prosjeka
Hrvatska je po konzumaciji ilegalnih droga među mladima iznad europskog prosjeka, navodi Linić.
Istraživanja pokazuju da 22 posto učenika navodi da je barem jednom u životu probalo drogu, među kojima je najčešći kanabis, a potom su najzastupljeniji amfetamini.
Kad se tome pribroje osobe koje su ovisne o ostalim skupinama opijata, kao što su metadon, tramadol i fentalin;
Dobije se 80 posto osoba s problemom liječenje ovisnosti u 2018. godini, kaže Linić.
Potpredsjednik saborskog odbora Ivan Čelić ističe je kako je hrvatski nacionalni cilj borbe protiv droga dijelom postignut, s obzirom da je smanjen broj heroinskih ovisnika.
Također Čelić kaže je postignut i uspjeh na polju integralnog sustava liječenja opijatskih ovisnosti.
Ilegalana marihuana
Čelić upozorava na velik uvoz ilegalne marihuane u Hrvatsku i zemlje Europske unije iz Albanije preko hrvatske granice s Crnom Gorom.
Zoran Zoričić iz Referentnog centra za konzultativnu psihijatriju Ministarstva zdravlja Hrvatske je specijalist psihijatrije, subspecijalist alkoholizma i drugih ovisnosti.
Zorčić naglašava kako su trendovi, kada je riječ o najtežim ovisnostima kao što je heroin, ipak pozitivni još od 2000. godine.
Tada je bilo oko 1.000 novoregistriranih teških ovisnika.
Ta brojka svedena je na 150 do 200 novoprijavljenih ovisnika o teškim drogama koji se prijavljuju u sustav.
“Što je manja ponuda heroina, to je manja i potražnja”, kazao je Zorićić.
Zloupotreba terapije
Naglasio je terapijske učinke liječenja metadonom i buprenorfinom te kako ovisnici spadaju u najzahtjevniju skupinu bolesnika koji su ipak ravnopravni jer terapiju dobivaju, kao i ostali kronični bolesnici, kod liječnika opće prakse.
No, to ima svoje nedostatke, upozorava, a to je prije svega zloupotreba terapije koju je teže kontrolirali kod liječnika opće prakse.
“Pacijent koji se prvi put odluči na liječenje i pokuca na bilo koja vrata centara službe za bolesti ovisnosti isti dan će biti pregledan i ući u tretman.
Što je manje heroina, to je ipak veća ponuda kokaina i tzv. novih droga čiji adiktivni potencijal nasreću nije velik kao kod heroina, ali zlouporaba i štetne posljedice su velike.
To su sredstva za koje ljudi ne vide da su ovisnici i ne traže pomoć”, kaže Zoričić.
Registrirano preko 800 vrsta psihoaktivnih droga
Da bi smanjili potražnju, izazov je, kaže, i na ministarstvu obrazovanja koje kroz edukaciju treba raditi na smanjenje potražnje.
“Najveća šteta za društvo je od nikotina, nakon toga je alkohol, a tek na treće mjesto dolazi heroin.
Izazov se najčešće nudi kroz vršnjačke skupine, upravo zato se teško nositi s ovim problemom”, kazao je Zoričić.
Pročelnik Zavoda za liječenje bolesti ovisnosti PB Vrapče u Zagrebu je Anto Bagarić.
On navodi kako u svijetu svake godine preko 200 milijuna osoba uzima ilegalne supstance.
Dijagnozu zloupotrebe droga ima 34 posto ubojica, 29 posto silovatelja i 40 posto ubojica i silovatelja.
Preko 50 posto ubijenih osoba je bilo pod utjecajem alkohola ili dr.
“U Hrvatskoj 400.000 ljudi uzima alkohol, drogu, kocka ili je ovisno o internetu, a najmanje je još toliko osoba koje rade zloupotrebu.
Od broja od 400.000 u sustav pomoći ulazi njih najviše 10 posto, što je tipično za cijelu zapadnu civilizaciju.
Ovisnost se u društvu percipira kao hedonizam, kao sociopatija, kao samodestrukcija ili slabost volje.
Ovisnici su osobe koje imaju mentalne, psihičke i emocionalne smetnje koje se drogom alkoholom kockanjem ili internetom nastoje izliječiti.
Niz težih i lakših psihičkih poremećaja vezan je uz problem ovisnosti”, upozorava Bagarić.
Do sada je registrirano preko 800 novih psihoaktivnih droga, praktički se registrira svaki tjedan jedna nova.
U Hrvatskoj ovisnici o kockama, kojih je 50.000, kaže Bagarić, često čine kaznena djela i potrebno ih je privući u neki terapijski program.
Upozava se i na problem oduzimanja vozačkih dozvola osobama koje imaju buprenorfinsku terapiju.
Zbog terapije često gube posao, a time ih se vraća na ulicu, u začarani krug ovisnosti. (mojinfo.ba)
Izvor: Anadou Agency
