Poziv na akciju darivanja krvi u Kalesiji
Akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Kalesiji zakazana je za četvrtak, 26. februar 2020. godine. Akcija će da se održi u prostorijama Mješovite srednje škole Kalesija od 9:30 do 12 časova.
Pozivamo dobrovoljne davaoce krvi sa područja općine Kalesija da se odazovu akciji darivanja krvi.
„Daruj krv, spasi život.”
Ne šteti zdravlju
Darivanje krvi ne šteti zdravlju ako se provedu svi propisani postupci pri odabiru darivaoca krvi.
Svaka zdrava osoba između 18 i 65 godina starosti može bez opasnosti za svoje zdravlje darovati krv, od tri do četiri puta u toku jedne godine.
Zdrav organizam darivaoca krvi vrlo brzo u potpunosti nadoknađuje količinu i sve sastavne dijelove darovane krvi:
već unutar 24 sata organizam nadoknadi tekući dio krvi – plazmu i njene sastojke, broj trombocita i leukocita. Eritrociti se nadoknade unutar 4 do 6 sedmica.
Darivanjem 450 mL krvi darivalac gubi oko 200 mg željeza. Organizam nadoknađuje gubitak željeza u roku 1 do 2 mjeseca povećanom apsorpcijom iz hrane.
Prije svakog darivanja krvi obavezno provjeravamo zdravstveno stanje darivaoca krvi i vrijednost hemoglobinau njegovoj krvi.
Darivanje krvi nikako ne ugrožava zdravlje darivaoca. Darivanje krvi ujedno je i jedan oblik kontrola zdravlja darivaoca.
Mogućnost zaraze u toku darivanja krvi ne postoji
Sav pribor za uzimanje krvi – igle, plastične kese i ostali materijal koji se koristi pri uzimanju krvi su sterilni i za jednokratnu su upotrebu.
Pribor je napravljen na način koji onemogućuje njegovu ponovnu upotrebu.
“Mnogi se pušači – darivaoci krvi ljute kada ih zamolimo da ne zapale cigaretu odmah nakon darivanja.”Zavod za tranfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine
Jedna od rjeđih, ali neugodnih reakcija organizma na pušenje je kratkotrajno stiskanje (spazam) krvnih žila u mozgu.
Postoji još čitav niz zdravstvenih i društvenih razloga koji pokazuju da ne bi trebalo pušiti, zar ne?
Darivanje krvi ne uzrokuje ovisnost
Darivanje krvi može se započeti i prestati u svako doba između 18. i 65. godine života. Darivanjem krvi ne nastaju nikakve štetne tjelesne promjene ili posljedice po organizam
Neki ljudi se ipak bolje osjećaju nakon što daruju krv i zato daruju krv nekoliko puta godišnje. Ta je pojava češća u osoba s blago povišenim krvnim tlakom.
U tih je osoba darivanje krvi ujedno i način ublažavanja simptoma uzrokovanih blagim povišenjem krvnog tlaka, ali nije način liječenja povišenog tlaka.
Uzimanje krvi izvodi se ubodom sterilnom iglom u venu lakatne jame.
Darivanje traje od 8 do 12 minuta i kroz to vrijeme igla se nalazi u veni. Po završetku uzimanja krvi igla se vadi, a kožu se na mjestu uboda zaštićuje.
Da bi se ubrzalo zatvaranje otvora u veni, ispružena ruka se podiže u vis.
U oko jedan do dva posto darivalaca krvi oko mjesta uboda nastaje oteklina s promjenom boje kože (hematom), uz osjećaj zatezanja i lagane boli.
Oteklina može nastati u toku ili nakon darivanja.
Uzrok otekline u toku darivanja posljedica je težeg uvođenja igle u venu ili lošeg položaja igle u veni, zbog kojeg mali dio krvi uz iglu izlazi u potkožno tkivo.
Oteklina koja nastane nakon darivanja uzrokovana je nedovoljnim stiskanjem (spazmom) vene ili jačim pokretima ruke. Oteklina nije opasna nuspojava darivanja krvi.
Oteklina se liječi oblogom od alkohola i mirovanjem ruke.
Ako se stanje ne popravi za dva, tri dana, potrebno je javiti se u transfuzijsku ustanovu ili liječniku opće prakse.
Uglavnom bez nuspojava
Većina zdravih osoba koje daruju krv podnosi gubitak 450 mL krvi bez ikakvih nuspojava. Nuspojave su tijekom darivanja krvi rijetkost i opažaju se u od oko tri do pet posto darivanja krvi.
Nuspojave se mogu pojaviti u toku darivanja, ali i do više sati nakon darivanja krvi. Najčešće se javljaju blage nuspojave.
Najčešći uzrok nuspojava su strah od darivanja krvi, premorenost ili neispavanost, zbog čega se organizam nije u stanju prilagoditi kratkotrajnom gubitku krvi.
Muškarci mogu darivati punu krv svaka 3 mjeseca, a žene svaka 4 mjeseca.
Posebni medicinski razlozi ne zabranjuju darivaocu da jede ili pije nakon darivanja krvi. To je oblik društvenog ponašanja.
- Uobičajeno je nakon darivanja krvi sjesti u društvu drugih darivalaca i osvježiti se laganim obrokom i bezalkoholnim pićem.
- Kroz to vrijeme darivalac je pod kontrolom zdravstvenih radnika. Želimo znati da se dobro osjećate prije nego napustite mjesto darivanja krvi. (mojinfo.ba)
Izvor: Zavod za tranfuzijsku medicinu Federacije Bosne i Hercegovine
Facebook događaj: Akcija dobrovoljnog darivanja krvi
