Balkan: Ugroženim vrstama stabala prijeti izumiranje
Naučnici su istražili stanje 454 vrste stabala porijeklom iz Europe. Endemskih vrsta je 256., od toga je skoro polovina pred izumiranjem.
Crvena lista europskih stabala
Naučnici su okupljeni oko projekta Međunarodne unije za konzervaciju prirode (International Union for Conservation of Nature, IUCN) pod nazivom Crvena lista europskih stabala. Iako još nijedna vrsta nije izumrla, njih 15 posto nalazi se u posebno kritičnom stanju – na tik do potpunog nestajanja. Dok za 13 posto vrsta nema dovoljno informacija da bi se odredila njihova ugroženost.
Nije se vodilo računa o stanju stabala. Stanje je takvo da su stabla ugroženija od vrsta vodozemaca, gmazova, sisavaca, ptica, pčela, kukaca i leptira koji žive u Europi. Stabla pružaju zaštitu, hranu i sklonište nabrojanim životinjskim vrstama. To vodi većoj ekološkoj katastrofi.
Nisu tek krive klimatske promjene
Kao najveći problem, Izvještaj “Crvena lista europskih stabala” navodi način obrade zemljišta i promjene kao što je deforestacija, stočarstvo i tek onda klimatske promjene. Nakon njih urbanizacija, požari i drugi događaji. Naučnici tvrde da su ugrožene masline, kruška, jabuka, šljiva i sl. Zatim vrste omorike, smreke, jarebike, oskoruše, gloga itd.
Kako se ugroženost mjeri
Ugroženost se mjeri prema području rasta. Tako su pred izumiranjem sve vrste koje rastu na području manjem od 100 kilometara kvadratnih. Na što većem izvornom području rastu, ugroženost vrsta je manja. Činjenica je da se 80 posto ugroženih vrsta nalazi u zaštićenim područjima.
Ekspolatisanje za italijansku industriju
Jedina preostala hrvatska prašuma iz ledenog doba je Štirovača. Javnosti dosta nepoznata, ova velebitska šuma nekoć je bila dijelom cijelog lanca europskih prašuma. Jedina šuma nalik Štirovači na Balkanu je popularni Durmitor.
Dio Štirovače se nalazi u strogo zaštićenom rezervatu i Nacionalnom parku Sjeverni Velebit dok se drugi njen dio godinama iracionalno eksploatiše za potrebe italijanske drvne industrije kojoj se prodaje u bescjenje kao sirovina.
Za one koji nisu upoznati sa smrekinim šumama, kažimo da se radi o šumama tipa Schwarzwald. Durmitor i Štirovača. Preživjele su otapanje posljednjeg Ledenog doba i danas preživljavaju u umjerenim klimatskim predjelima.
Nijedan rendžer Hrvatskih šuma zadužen za njihovu zaštitu ne želi o tome javno da govori za medije, usprkos brojnim pokušajima različitih hrvatskih novinara. Kada se radi o nepravilnostima u radu Hrvatskih šuma, uvijek se govori o sprezi vrha hrvatske politike i italijanske drvne mafije.
Bioraznolikost je najveća na području Balkana
Opšte je poznata informacija da samo Dalmacija ima veću bioraznolikost od cijelog otočja Velike Britanije što jasno pokazuju i karte citiranog izvještaja (str. 14).
Drugim riječima, zaustaviti izumiranje autohtonih europskih vrsta stabala poput jabuke, kruške i šljive, paradoksalno ne započinje zaustavljanjem klimatskih promjena, već rješavanjem korupcije u institucijama poput Hrvatskih šuma i njima srodnim tijelima. (mojinfo.ba)
Balkan: Ugroženim vrstama stabala prijeti izumiranje