Komparacija: Titule misirksih vladara u Kur’anu i Bibliji
Izvor: Balkan-Centar za međureligijske studije.
Musa, a.s. (Mojsije), nije jedini Allahov poslanik koji je u toku povijesti starog Egipta živio u ovoj zemlji. Jusuf, a.s. (Josip), je, isto tako, mnogo prije Musaa, a.s., živio u Egiptu. Postoji, međutim, jedan detalj koji zapinje za oko prilikom iščitavanja kur’anskih kazivanja o Musau i Jusufu, a.s.
Radi određivanja egipatskog suverena koji je živio u vrijeme Jusufa, a.s., u Kur’anu se koristi riječ ”vladar” (melik): I vladar reče: “Dovedite mi ga!” i kad Jusufu izaslanik dođe, on reče: “Vrati se gospodaru svome i upitaj ga: ‘šta je s onim ženama koje su svoje ruke porezale – Vlasnik moj dobro zna spletke njihove!’” (Yusuf, 54)
Riječ faraon
Suprotno tome, za suverena koji je živio u vrijeme Musaa, a.s., u Kur’anu se koristi riječ ”faraon” (fir’awn): Mi smo Musau devet očevidnih znamenja dali, pa upitaj sinove Israilove kad je precima njihovim došao i kada mu je Faraon rekao: “Ja mislim, o, Musa, da si ti doista opčinjen.” (Al-Isra’, 101)
Različite titule ova dva egipatska suverena objašnjavaju nam povijesni izvori. Riječ faraon je, zapravo, naziv za kraljevu palaču u starom Egiptu. Ovaj naziv nisu koristili vladari iz perioda starog kraljevstva. Dolazak riječi faraon u smislu označavanja titule osobe na čelu države dešava se u egipatskom ”periodu novog kraljevstva”.
Period kraljevstva
Taj period počinje od 18. dinastije (1539 – 1292. p.n.e.), a u 20. dinastiji (945 – 730. p.n.e.) riječ faraon je poprimila značenje riječi koja se koristi s ciljem izražavanja poštovanja. Prije nego se počela koristiti titula ”faraon” za vladare Egipta, u upotrebi su bile titule ”Nesut ili Nisut” u prevodu ”Vladar papirusa” i pomenuta titula je bila karakteristična za vladara Gornjeg Egipta.
Dok je za vladara Donjeg Egipta bila karakteristična titula ”Biti”, u prevodu ”Vladar pčela”. Dakle ovi bi nazivi pojednostavljeno značili Vladar.
U skladu sa saznanjima
Kada Kur’an govori o Jusufu a.s., nikada ni na jednom mjestu, za vladara Egipta, ne kaže da je FARAON, nego koristi izraz Melik (vladar, kralj) ili Rabb (gospodar), a što je u potpunosti u skladu sa naučnim, istorijskim, egiptološkim saznanjima. Dok, kada se govori o Musau a.s., tada se za vladara Egipta koristi izraz FARAON (fir’awn).
Ovdje, dakle, još jednom do izražaja dolazi čudotvorni stil Kur’ana: Jusufov život se poklapao sa periodom starog kraljevstva, i zbog toga za misirskog suverena nije korištena titula ‘‘faraon’’ (fir’awn), već ‘‘vladar’’ (melik). Prema podacima kojima raspolažemo Jusuf a.s. je živio u vremenu između 1900. i 1800. p.n.e. Dok je Musa a.s. živio od 1520., do 1406. g.p.n.e. (ovo je najraniji datum, dok drugi govore oko 1300-1200 g.p.n.e.).
U Bibliji
A šta je u Bibliji? Post 12: 17-18 „Ali Jahve udari faraona i njegov dom velikim nevoljama zbog Abramove žene Saraje. I faraon pozva Abrama pa reče…“ Iako je Abraham živio i prije Jusufa a.s. Dakle u vrijeme kada titule vladara nisu bile FARAON.
Drugi primjer
Postanak 41:14 „Faraon odmah pošalje po Josipa; izvuku ga brže-bolje iz tamnice; ošišaju mu kosu, obuku novo odijelo i on stupi pred faraona.“ itd.
Dakle Biblija ne pravi ovu istorijsku razliku i uvijek koristi naziv FARAON, što navodi za zaključak, da je ovo pisano od ljudi, koji nisu imali saznanja o ovim istorijskim detaljima, niti su bili nadahnuti Sveznajućim Duhom (Bogom)…. bar što se tiče ovih citata. O ovome se saznalo tek nakon što je dešifrovano davno zamrlo i izubljeno hijeroglifsko pismo, koje nije bilo poznato ni u vrijeme Muhammeda a.s. a niti u vrijeme nastanka današnjih biblijskih tekstova.
Logično se nameće zaključak da je o ovim detaljima Muhammed a.s. mogao biti obavješten samo od Onoga koji je obavješten i ima znanje o svemu. (mojinfo.ba)
Komparacija: Titule misirksih vladara u Kur’anu i Bibliji
