Kritike na račun povezivanja migranata sa terorizmom
Na konferenciji za medije (23. aprila 2020.), ministar Radončić kazao je kako su započeli radovi na pripremi za deportaciju ilegalnih migranata iz Bosne i Hercegovine u zemlje njihovog porijekla.
Te dodao da je moguće da se radi o terorističkim ili kriminalnim grupama koje su pobjegle iz svoje zemlje.
“Moguće je da se radi o terorističkim grupama koje su pobjegle iz svoje zemlje ili o kriminalnim grupama i ovdje će čekati godinu-dvije dana da uđu u zemlje EU. Promijene identitet, sakriju svoju prošlost i odigraju ulogu spavača ako dobiju nalog od određene terorističke službe”, kazao je Radončić.
Gdje su dokazi
Na upit Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) o tome kakve dokaze ima da je među migrantima veliki broj onih koji se dovode u vezu sa terorizmom, Radončić je rekao da sama činjenica da veliki broj migranata ne želi službama pokazati svoj identifikacioni dokument predstavlja sigurnosnu opasnost za BiH.
“Radi se o ljudima koji dolaze s izuzetno trusnog područja u smislu potencijalnog terorizma. To su Afganistan, Iran, Pakistan, Bangladeš i mnoge druge zemlje.
Ne treba mnogo analitike da se shvati koliko je to sigurnosna opasnost i po BiH i po cijeli region. Pa ako hoćete i po Evropu”, kazao je Radončić.
Amir Purić je kao novinar izvještavao o migrantskoj ruti i tvrdi da nije dobio utisak da među migrantima postoji značajan broj terorista.
“Iz mog direktnog rada i izvještavanja o migrantima, razgovora, intervjua s njima, nisam dobio takav utisak da bi iko mogao biti pripadnik terorističke grupe.
Šta više, većina njih je rekla da je od straha od ISIL-a ili talibana u Pakistanu i Afganistanu pobjegla iz svojih zemalja”, kazao je Purić.
Bivši načelnik Odjeljenja za borbu protiv terorizma Federalne uprave policije Anes Čengić za BIRN BiH je rekao kako su na početku krize postojali pokazatelji da među migrantima ima i pripadnika terorističkih grupa. Ali da to nikada nije dokazano.
“Uvijek postoji neki osnov sumnje da bi se moglo pronaći i pripadnika terorističke grupe, osim toga oni su veliki sigurnosni rizik”, kazao je Čengić.
Pasoš sakriven u knjizi
Purić navodi da je upoznat sa situacijom da migranti ne pokazuju lične identifikacione dokumente, o čemu je i radio priču.
Njegov sagovornik iz Alžira je svoj pasoš skriven u knjizi, kako kaže, poslao u Francusku, kako bi ga preuzeo jednom kada dođe u tu zemlju.
“Kasnije je i došao u Pariz, želi da kaže:
‘Evo ja sam došao iz Alžira u Francusku direktno, nisam bio nigdje drugo’, jer se boji, ako pokaže taj dokument negdje drugo na putu i bude zabilježen od strane granične policije, da će ga lakše i brže deportovati u tu zemlju. Meni je to sasvim jedan logičan razlog”, kazao je Purić.
Kako je Radončić rekao u obraćanju, od Službe za poslove sa strancima traži da sprovedu anketiranje migranata na izjašnjenje o pristanku na dobrovoljnu deportaciju.
On je također zvaničnim aktom od Službe tražio tačan broj ilegalnih ekonomskih migranata prema zemljama njihovog porijekla:
Pakistan, Bangladeš, Afganistan, Maroko, Tunis, Sirija, Irak. S tim da prave razliku od ratnih izbjeglica iz Sirije o kojima moraju da brinu na adekvatan način.
Deportacija skoro nemoguća
Čengić kaže kako praksa pokazuje da je deportacija sličnih lica skoro pa nemoguća, što pokazuju i raniji primjeri kada su samo pojedinci u pitanju.
On podsjeća na primjer Abu Hamze koji je nakon odsluženja zatvorske kazne izbjegao izručenje u Tunis jer mu tamo prijeti smrtna kazna.
“Lično mislim da gospodin Radončić vjerovatno ne poznaje dobro zakone oko tih deportacija.
Mi smo jedva grupe iz Alžira i Egipta deportovali, jer neće druge zemlje da ih prihvate. To su procedure za jednu osobu problematične, a kamoli za broj migranata u BiH.
Deportacija je fizički skoro pa nemoguća”, kazao je Čengić.
Zakasnilo se preko pet godina sa rješavanjem krize
Sličnog stava je i Purić, koji kaže da većina zemalja odakle potiču migranti neće sarađivati po pitanju izručenja.
“Ova retorika da će on izbaciti migrante iz zemlje je po svemu sudeći jedna obična glupost. (…)
Ekonomska kriza koja dolazi će se pogotovo odraziti u tim zemljama, manje razvijenim i opet stvaramo podlogu mi kao svijet, ne kao BiH, za radikalizaciju ljudi na Bliskom istoku i u slabije razvijenim afričkim i azijskim zemljama.
Mislim da to nije rješenje, nije humano i pametno, ni od Radončića, ni od drugih iz Evrope”, kazao je Purić.
Radončić kaže da Vijeće ministara u ranijem sastavu za pet godina nije promijenilo niti jedan zakon i da nije zaposlilo dovoljan broj graničara. Te da nisu napravili percepciju da migrantska kriza nije humanitarno nego sigurnosno pitanje.
“Imate situaciju da je stvar izmakla kontroli.
Naše granice su postale veoma korozne. Mi smo na početku ilegalne ekonomske migrante, u svojim glavama i u glavama politike pomiješali sa ratnim izbjeglicama iz Sirije koje mi trebamo da prihvatimo i postali smo razlog za pravljenje migrantskog kampa”, kazao je Radončić.
Više od pet hiljada migranata u BiH
Purić smatra da politika kojoj teži Radončić nije humana niti pametna. On ističe i da Evropska unija uz “prećutno slaganje” nije intervenisala na nelegalnu praksu Slovenije i Hrvatske prema migrantima, a kada je u pitanju vraćanje istih u BiH.
“Bojim se ako sada EU ne interveniše i ne pokaže svoj stav na ovu izjavu Radončića, da će to značiti da on ima prećutnu saglasnost EU”, zaključio je Purić.
Od početka migrantske krize u BiH je ušlo više od 55 hiljada migranata. Trenutno ih prema evidenciji Službe za poslove sa strancima ima nešto više od pet hiljada. (mojinfo.ba)
Izvor: BIRN (detektor.ba)
