Kulturni pejzaž Hrustovačke špilje
Izvor: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, Photos by KONS, www.sana.ba
Kulturni pejzaž Hrustovačke špilje nalazi se u selu Hrustovo, 11 kilometara južno od Sanskog Mosta. Pristup špilji je lahko dostupan uz pomoć postavljenih putokaza.
Ovaj nacionalni spomenik čine prirodne i antropogene sastavnice špilje in situ, kao i pokretni arheološki materijal deponiran u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.
Izuzetne pejzažne vrijednosti
Prostor oko Sanskog Mosta karakteriziraju izuzetne pejzažne vrijednosti koje se ogledaju u posebnim karakteristikama reljefa; uvala, brežuljaka, livada, stijena, hidroloških spomenika prirode – vodopada i slapova, listopadnih šuma, te špilja. U cijelom pejzažu Sanskog kraja prisutni su jasno uočljivi strukturalni elementi koji mu daju poseban identitet.
U njima se jasno prožimaju raznolike prirodne vrijednosti s elementima koje je izgradio čovjek, pokazujući na taj način neraskidivu vezu prirodne i kulturne baštine. Špilja Hrustovača predstavlja dobro koje posjeduje izvanredne znanstveno-istraživačke, kulturne i obrazovne vrijednosti.
Ulaz i nakit
Ulaz u špilju, visoki svod u njenoj unutarnjosti i prostranost sa mnogobrojnim špiljskim nakitom, stalaktitima i stalagmitima koji su stvarani milijunima godina doprinose njezinoj impozantnosti i monumentalnosti. Zahvaljujući činjenici da je ulaz u pećinu bio dobro kamufliran vegetacijom i da je kao takav omogućavao sigurnu zaštitu, ova špilja predstavlja značajan arheološki lokalitet.
Tragovi života pronađeni su u njezinom predvorju i imaju kontinuitet od prapovijesti i traju sve do kasnog srednjeg vijeka.
Dvije varijante kulture
Najvažniji nalazi špilje su oni vučedolske kulture, koja nastaje u dobu eneolitika III. tisućljeća pr. Kr. Na prostor Bosne i Hercegovine ta kultura je pristigla već oformljena, pa i nalazišta pripadaju njenim razvijenim fazama. Najznačajnija nalazišta vučedolske kulture bila su koncentrirana u zapadnoj Bosni (Zecovi, Topića glavica, Hrustovača, Pejića gradina, Dabar špilja, Bahtagića špilja) i u južnim dijelovima centralne Bosne (Debelo brdo, Fortica, Gradac-Ilinjača, Gradac, Crkvine kod Travnika).
Prema tipološkim odlikama keramike razlikuju se dvije varijante navedene kulture: zapadnobosanski ili hrustovački tip u zapadnoj Bosni i južnobosanski tip ili tip Debelo brdo u centralnoj Bosni.
Najvažniji nalazi
Najvažniji nalazi špilje su svakako nalazi vučedolske kulture, a špilja je bila najduže nastanjivana ljudskom zajednicom koja je pripadala navedenoj kulturi. Hrustovački stanovnici bavilli su se zemljoradnjom, stočarstvom, lovom i lončarstvom, i pretpostavlja se da je to bilo naselje sezonskog karaktera.
Prilikom arheoloških istraga u srednjem sloju (stratumu) otkriveno je više ognjišta (njih osam), od kojih su neka imala velike dimenzije, urađena od kamene podloge i premaza ilovače. Također u istom sloju, nađene su brojne kosti goveda, jelena i srne, kameni žrvnjevi, strugači, brojno koštano oruđe i nakit, kao i glačane kamene sjekire.
Detalji
Pored mnogobrojne grube keramike i pehara tipa Priboj, konstatirani su brojni nalazi ukrašene keramike tipične za vučedolsku kulturu. Prema oblicima i ornamentici, radi se o kombinaciji elemenata karakterističnih za slavonski prostor i onih za Ljubljansko Barje. Gornji sloj (stratum) bio je, u kulturnom pogledu, izmješan.
Prapovijesnom periodu pripada grupa brončanih nalaza (narukvica, igla, fibula i amorfni, brončani grumen), datirana u početak kasne bronce (Br. D, 13. stoljeće pr. Kr.); te veća količina keramike tipične za kulturu polja sa žarama kasnog brončanog doba sjeverne Bosne.
Iz rimskog perioda i ranog srednjeg vijeka potječe manji broj nalaza. Za ovu špilju su vezana brojna predanja i ona kao takva predstavlja vrlo snažan činitelj nematerijalne baštine ovog prostora. Uz Hrustovačku špilju, nacionalni spomenik je i „Kulturni pejzaž Dabarske pećine“ kod Sanskog Mosta. (mojinfo.ba)
Kulturni pejzaž Hrustovačke špilje
