Nećemo Crnu Goru kojom upravljaju Albanci, Bošnjaci i muslimani (video)
Opozicioni Demokratski Front u Crnoj Gori je politički projekat koji konstantno širi mržnju prema nesrpskim narodima u regiji. Oni su dio velikosrpske zajednice kojoj pripada i Milorad Dodik i njegov SNSD. Pogledajte kako iz Milutina Đukanovića, narodnog poslanika DF-a u Skupštini Crne Gore, sikti mržnja prema Bošnjacima dok odgovara poslanici DPS-a Aleksandri Vuković.
Crna Gora je otvorena prvenstveno za građane Srbije
Aleksandra Vuković je, obraćajući se poslanicima DF-a, kazala da niko nikada Crnu Goru nije vrijeđao na tako skaredan način kao što to oni čine i dodala da, nažalost, svoju retoriku i politiku prilagođavaju medijskim i političkim centrima u regionu.
„Ponavljanjem da je sadašnja Crna Gora NDH ostavili ste na istoriji svoje politike jednu sramnu mrlju, zbog čega će vam trebati zakon o amnsetiji i oproštaj od crnogorskih građana za to što vi danas činite“, poručila je Vuković.
E to vam gospodo neće proći
„Mi smo stub ove Crne Gore – većinski hrišćanski, većinski pravoslavne koji nijesmo pristali da budemo sluge velikoalbanskog projekta, koji nijesmo pristali da služimo određenim ustaškim krugovima iz Hrvatske.
Mi koji nijesmo htjeli da baštinimo Crnu Goru kojom upravljaju Bošnjaci, Muslimani i Albanci, a tražeći sva prava za njih. Jednostavno boreći se za opstanak hrišćanske i pravosalvne vjere na ovom prostoru“, istakao je poslanik DF-a.
Cijelo izlaganje Milutina Đukanovića možete pogledati ovdje:
Pitanje za razmišljanje
Smatrate li da je Crna Gora pružila neke mogućnosti Bošnjacima, Albancima i drugim narodima koji bi trebali da su ravnopravni građani? Kakav je status manjina u Crnoj Gori?
O statusu manjina u Crnoj Gori pročitajte ovdje.
Šta je to Crna Gora učinila za građane?
Zaključci
Ovo su samo neki zaključci iz 2007. godine iz izvještaja na temu Programa zaštite ljudskih prava.
Zakon o manjinskim pravima i slobodama ne sadrži izričitu odredbu kojom bi se zabranila svaka registracija pripadnika nacionalnih manjina koja bi ih protivno njihovoj volji obavezivala da se izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti.
Zakonom je predviđeno da će pripadnici manjina imati pravo na službenu upotrebu jezika u jedinicima lokalne samouprave u kojima čine većinu ili značajan dio stanovništva.
Naime, potpuno je jasno šta se podrazumjeva pod terminom „većina“, ali nije jasno koliki dio stanovništva čini „značajan dio stanovništva“. Ovakva nepreciznost daje diskreciono ovlašćenje nadležnim organima što uvjek može voditi zloupotrebi.
Za razliku od Okvirne konvencije koja izričito predviđa da su države ugovornice obavezne da zajamče svakom pripadniku nacionalne manjine pravo da odmah bude obavješten, na jeziku koji razumije, o razlozima hapšenja i o prirodi i razlozima optužbe protiv njega kao i da se brani na tom jeziku uz besplatnu pomoć tumača, crnogorski zakon se po ovom pitanju nije izjasnio, a ukoliko pogledamo definiciju „službene upotrebe jezika“ videćemo da ovo pravo u njemu nije predviđeno.
Romi nemaju status
Romi po postojećem Ustavu, a i prema novom Zakonu o manjinskim pravima i slobodama u Crnoj Gori nemaju status nacionalne manjine. Već status etničke grupe. Shodno tome, Roma nema ni u jednom važnijem izvršnom tijelu vlasti počev od lokalne samouprave do skupštine Crne Gore.
Postoje slučajevi torture
U Crnoj Gori postoje slučajevi torture, nehumanog i nečovječnog ponašanja od strane policijskih službenika.
Neki slučajevi koje vodi nevladina organizacija Legal Aid Center pokazali su da su izrečene kazne (u rijetkim slučajevima u kojima do njih dođe) suviše blage. Kao i da sami postupci traju jako dugo uslijed čega se javlja opasnost od zastarijevanja.
Samo vikendom u školu
U selu Ozrinić kod Nikšića u osnovnoj školi Radoje Čizmović učenicima romske nacionalnosti koja su pohađala vanrednu nastavu, bilo je dozvoljeno da dolaze na časove samo vikendom kada ostala djeca nisu prisutna u školi, dok sada idu radim danima poslije 17 časova kada nema druge djece.
U Ulcinju zvanična komunikacija na srpskom
U Ulcinju, u kome pripadnici albanske manjine čine 72.14 odsto stanovništva, zvanična komunikacija se vrši na srpskom jeziku, dok albanski jezik ima ograničeno institucionalno djelovanje. Dokumenta se ne izdaju na bazi dvojezičnosti kao što je to zakonom predviđeno. Na albanskom jeziku se ne izdaju lični dokumenti, kao što su izvod iz knjige rođenih, izvod vjenčanih, izvod umrlih, lična karta, itd. (mojinfo.ba)
Izvor: Saff.ba, Manjine u Crnoj Gori Zakonodavstvo i praksa (YIHR).
Nećemo Crnu Goru kojom upravljaju Albanci, Bošnjaci i muslimani (video)
