Šta je toksična pozitivnost i koje su to njene zamke? (Drugi dio)
Izvor: vaspsiholog.com
Ukoliko niste čitali prvi dio teksta “Šta je toksična pozitivnost i koje su to njene zamke” otvorite ovaj link.
Koju funkciju imaju emocije?
Svi smo skloni tome da težimo ka sreći i zadovoljstvu. Rađamo se sa principom zadovoljstva, koji se odnosi na izbegavanje neprijatnosti i na težnju ka prijatnosti. Međutim, svako osećanje koje je prisutno u ljudskom emotivnom sklopu, tu je sa razlogom.
Osećanja nastaju kao manifestacija naše procene značenja i važnosti određenih situacija i događaja. Imaju zadatak da nam pomognu da što bolje odreagujemo i odgovorimo na njih. U skladu sa tim, potrebno je znati i da je svako osećanje koje je u skladu i u srazmeri sa situacijama kroz koje prolazimo i koje se ispoljava na društveno prihvatljiv način, zapravo, zdravo i prirodno osećanje. Ako doživimo neki gubitak, zdravo i prirodno je da osećamo tugu. Ako neko narušava naše granice, zdravo i prirodno je da osećamo ljutnju. Ako nešto narušava našu sigurnost, zdravo i prirodno je da osećamo strah. Ako smo mi nešto pogrešili i/ili nekog povredili, prirodno je da osećamo kajanje.
Kako prepoznati toksičnu pozitivnost?
Kod osoba koje neguju toksičnu pozitivnost, odgovor na stresne događaje sastoji se dominantno u razuveravanju (jer je cilj što pre se odbraniti od bilo kakvih neprijatnosti), pre nego u empatiji, kako prema sebi, tako i prema drugima. Empatija ˗ saosećanje podrazumeva davanje prostora neprijatnim emocijama (bilo sopstvenim ili tuđim) da se ispolje, da se uvaže i razumeju, da se čuje ono što te emocije poručuju. To se kosi sa uverenjem da su negativna osećanja pogrešna, koje je prisutno kod osoba sa toksičnom pozitivnošću.
Takođe je prisutna sklonost da svoju toksičnu pozitivnost nameću svom okruženju, usled čega druga strana uglavnom oseća da njene emocije i potrebe nisu uvažene, da nema adekvatnu podršku, da je njena priča opterećujuća za sagovornika, a u krajnjem može početi da razvija i pogrešno uverenje da zaista nešto sa njom nije u redu kada ne vidi ništa pozitivno, da je preemotivna, predramatična i sl.
Karakteristika toksične pozitivnosti je i da je ona često neprikladna i da se primenjuje u situacijama gde joj nije ni vreme ni mesto, te može da nanese dodatnu patnju.
Ovo su neki od primera načina komunikacije u kojima je prisutna toksična pozitivnost:
– kada kažete da je jako težak ispit koji spremate, osoba sa toksičnom pozitivnošću će Vam reći: ,,Ma šta je to za tebe’’;
– ako kažete da na poslu trpite mobing, osoba sa toksičnom pozitivnošću će Vam reći: ,,Treba da budeš srećan/-na što makar imaš posao, mnogo je onih koji su nezaposleni’’;
– ako kažete da ste raskinuli dugu vezu i da ste tužni zbog toga, osoba sa toksičnom pozitivnošću će Vam reći: ,,Ma sigurno ćeš ti brzo naći novog partnera/-ku’’;
– kada kažete da se suočavate sa anksioznim poremećajem ili depresijom, osoba sa toksičnom pozitivnošću će Vam reći: ,,Sve ti je to samo u tvojoj glavi, samo misli pozitivno’’;
– ako kažete da Vas član porodice ne poštuje i da želite da prekinete kontakt, osoba sa toksičnom pozitivnošću će Vam reći: ,,Taman posla, pa to je tvoja krv, morate se voleti i održavati kontakt bez obzira na sve’’;
– ako kažete da ste imali spontani pobačaj, osoba sa toksičnom pozitivnošću će Vam reći: ,,Mlada si, imaš vremena za još pokušaja’’;
– takođe će u svakodnevnom govoru češto biti prisutne fraze: ,,Sve se dešava s nekim razlogom, ko zna zašto je to dobro’’, ,,Samo pozitivna energija!’’, ,,Negativa ne pomaže!’’, ,,Nemoj da plačeš/da brineš/da se nerviraš’’, ,,Ne misli na to’’, ,,Uvek može gore’’, ,,Gledaj to sa vedrije strane’’, ,,Predaja nije opcija, nikad ne odustaj’’, ,,Kad mogu ja, možeš i ti’’, ,,Samo mir i ljubav’’…
Umesto toga, ono što je sigurno svakome od nas mnogo korisnije i važnije da čujemo kada sa nekim podelimo problem jeste na primer: ,,Čujem da ti je teško, normalno je što se tako osećaš u toj situaciji’’, ,,Tu sam za tebe, nisi sam/-a’’, ,,Kako mogu da ti pomognem?’’, ,,Zajedno ćemo to prebroditi’’, ,,U redu je da se tako osećaš, u redu je što plačeš’’, ,,Nekad je u redu i da odustaneš’’… Kroz ovakve poruke dobijamo validaciju sopstvenih osećanja (pa i sopstvene ličnosti) kao i prostor da ih na adekvatan način obradimo.
Nastaviće se… (mojinfo.ba)
Mr Andjela Zlatković
specijalni pedagog i KBT savetnik
Vaš psiholog tim
kontakt za zakazivanje savetovanja uživo: 064 64 93 417
Šta je toksična pozitivnost i koje su to njene zamke? (Drugi dio)