U Banjaluci su se nekada izrađivale nadaleko čuvene sedžade (foto)
Izvor: Banjaluka i njenih 45 džamija.
Sedžada je pravougaona prostirka na kojoj vjernik klanja tj. obavlja namaz – molitvu, a koristila se i kao ukras. Banjalučka serdžada autentičan je, svjetski poznat bosanski proizvod. Dobila je naziv po Banjaluci, bosanskom trgovačkom centru u Osmanskom carstvu gdje je prodavana i kao takva ostala poznata i priznata u svijetu.

Prvi put su spomenute
Prvi put su spomenute u dokumentu 1690. godine, a u kontinuitetu se izrađuju sve do polovine 19. stoljeća.
Za razliku od drugih serdžada, banjalučke sedžade nisu tkane, nego vezene i nisu bile namijenjene za klanjanje, već su vješane na zidove, što je ranije bilo uobičajeno.
Kad se spomene banjalučka sedžada, rijetki u Bosni i Hercegovini znaju o čemu je riječ. Prva je asocijacija na molitvenu prostirku, ali malo ko zna opisati ili prepoznati ovaj vrijedni spomenik bosanskohercegovačke kulture.
Za razliku od drugih serdžada prisutnih u Osmanskom carstvu, banjalučke nisu tkane, nego vezene. Ovo je također razlog zbog kojeg ove serdžade ulaze u preglede historije veza, a ne u preglede historije ćilimarstva.
Osnovu banjalučke serdžade čini čoha na koju su se vezom pričvršćivali manji čohani isječeni komadi u obliku cvijeća i listova. Bordure su ispunjene cvjetnim buketima, a u središtu sedžade nalazio se glavni motiv – buket cvijeća u vazi. Kvalitetniji primjerci bili su ukrašeni srmom i zlatovezom.
U periodu od 1690. do polovine 19. stoljeća Banjalučka serdžada promijenila je nekoliko stilskih faza. Tako je uočeno da, u drugoj polovini 18. stoljeća, ta vrsta sedžade poprima dekorativne elemente tzv. osmanskog baroka. Taj stil zadržan je sve do polovine 19. stoljeća kad poprima slobodne forme izražavanja, poput specifičnih uzoraka u oblike slova S, te uvode se veoma žive i vesele boje poput žute ili svijetlozelene boje.

Tri izložena primjerka
Od svih predmeta islamske umjetnosti iz tog doba, čija produkcija je bila na prostoru Bosne i Hercegovine, jedino ova sedžada nosi znak nekog našeg grada ili područja. U stalnoj muzejskoj postavci Gazi husrev-begove biblioteke u Sarajevu izložena su tri primjerka Banjalučke sedžade. (mojinfo.ba)

U Banjaluci su se nekada izrađivale nadaleko čuvene sedžade














