Vlastodršci bez kontrole troše milione maraka
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN)
Vlade, premijeri, ministri i predsjednici su za pet i po godina podijelili skoro 200 miliona iz budžetskih rezervi.
Novcem građana plaćali su stranačke događaje i podržavali udruženja kojima rukovode njihove stranačke kolege.
Trošili su novac za štetu od prirodnih katastrofa
Funkcioneri Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HZDBiH) u Vijeću ministara BiH i Vladi Federacije BiH odobrili su 4.500 KM za sportsko druženje mladih ove stranke u Mostaru.
Skup je plaćen novcem bh. poreskih obveznika
Novac je isplaćen iz budžetske rezerve predviđene za finansiranje hitnih i neplaniranih troškova poput:
-šteta od poplava, klizišta ili požara,
-međunarodnih sporova,
-novih institucija i neprofitnih organizacija.
Dio novca su potrošili na pjevače i izbor za Miss BiH
Novac nije isplaćivan transparentno i prema uređenim pravilima pa je zbog toga dio otišao i na:
-aktivnosti stranaka i udruženja povezanih sa njima,
-promociju pjevača,
-izbor za Miss BiH,
-hranu i alkoholna pića kao i takmičenje u pečenju janjadi.
Bevanda može da potroši na hiljade KM
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda iz stranke HDZBiH godišnje može potrošiti 60.000 KM iz budžetske rezerve.
Odluku o tome kome će dati novac sam donosi.
Novinari CIN-a su otkrili da trećinom ustanova i organizacija kojima je dao novac upravljaju kadrovi HDZ-a. Među njima su:
-Matica hrvatska iz Stoca čiji je predsjednik Mladen Bošković, zastupnik u Federalnom parlamentu,
-Hrvatski športski klub „Zrinjski“ čiji je predsjednik federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić,
-Atletski klub „Brotnjo“ koji vodi bivši zastupnik u Parlamentu FBiH Marin Barbarić.
Većina kaže da im članstvo u HDZ-u nije pomoglo da dobiju novac, ali nerado govore o vezama sa Strankom i Bevandom.
„Šta ste se njega svezali, šta Vi sad kopate po Bevandi?”, kaže Barbarić.
Bevanda je odbio razgovarati sa novinarima CIN-a
Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda dao je 2.500 maraka za druženje mladih iz svoje političke stranke.
On je krajem jula 2017. godine odobrio 2.500 maraka po zahtjevu udruženja „Naša Radobolja“ i „Zora Alborada“.
Novac je isplaćen za sportsko druženje mladih Mostara koje je za cilj imalo promociju zdravog života.
Organizaciju je preuzeo HDZBiH koji je na skup pozvao mlade članove ove stranke te simpatizere i njihove prijatelje
Pobjedničkim ekipama nagrade su uručili Bevanda i njegova stranačka kolegica Jelka Miličević koja je, također, iz budžetske rezerve dala 2.000 maraka za ovaj događaj.
Predsjednica Udruge „Naša Radobolja“ Danijela Cvitković kaže da je događaj organizovao njen stranački kolega i predsjednik Gradskog odbora Mladeži HDZ-a BiH Marko Zovko koji vodi Udrugu „Zora Alborada“.
Sedamsto litara piva
Cvitković objašnjava da je Zovkino udruženje u to vrijeme bilo u osnivanju pa mu je ona pomogla tako što je potpisala molbu i pristala da institucije novac uplaćuju na račun njenog udruženja.
„Ja sam došla taj dan, potpisala desetak-petnaest-dvadeset tih zamolbi, koliko je trebalo, i ja sam otišla svojim poslom”, kaže Cvitković.
Novcem koji su dobili od Bevande kupljeno je piće − uz ostalo, 750 litara piva.
Na pitanje novinara CIN-a kakve veze ima pivo sa promocijom zdravog života, Cvitković kaže:
„Mostar ne živi bez pive.”
Druženje je ponovljeno 2018
Druženje je ponovljeno i 2018. godine kada ga je finansirala Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) koju predvodi HDZ-ov kadar − Nevenko Herceg.
On i drugi stranački funkcioneri posjetili su događaj, a njihov predsjednik Dragan Čović je iskoristio priliku i održao politički govor.
Pozvao je mlade da se ujedine pred tadašnje nadolazeće izbore na kojima je pokušavao osvojiti novi mandat hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Vlada HNK je dala 65.000 KM i za dvodnevni znanstveno-stručni skup
Skup „Hrvati BiH: nositelji europskih vrijednosti“ organizovali su u Neumu. Na njemu su se proljeća 2017. godine u velikom broju okupili članovi i funkcioneri HDZ-a BiH i Hrvatske.
Novac je isplaćen suorganizatoru konferencije − Sveučilištu u Mostaru. Slični skupovi održani su i naredne dvije godine u ovom bh. primorskom gradu.
Za njihovu organizaciju Sveučilište je dobilo 135.000 KM iz rezervi državnog i budžeta Posavskog kantona čiji su funkcioneri došli na ovaj događaj.
Novac je uglavnom potrošen za hotelske usluge: smještaj, hranu i održavanje konferencije.
Jagnjijada
Bevanda nije jedini u Vijeću ministara BiH koji je davao novac organizacijama koje su povezane sa strankama.
Drugi zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Mirko Šarović iz Srpske demokratske strane (SDS) dao je u maju prošle godine 3.000 maraka za održavanje „Jagnjijade“.
Organizator ovog događaja je Šarovićev stranački kolega Dragiša Radonja koji vodi Kulturno-umjetničko društvo „Crepoljsko“.
On objašnjava da je riječ o takmičenju u pečenju janjadi, a komisija ocjenjuje najbolje ekipe. Šarović je na ovom događaju bio u društvu sa kolegama iz Stranke:
-poslanicom u Narodnoj skupštini Republike Srpske Sonjom Karadžić,
-gradonačelnikom Bijeljine Mićom Mićićem i načelnikom Istočnog Starog Grada Bojom Gašanovićem.
Šarović odbio pomoći općinu Petrovo
U isto vrijeme kada je odlučivao o davanju novca za „Jagnjijadu“, Šarović je odbio pomoći općini Petrovo u kojoj su brojni objekti oštećeni zbog nevremena.
Šarović je odbio razgovarati o ovoj temi.
Smiješno je da raspravljamo o dvije hiljade maraka
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić dao je 5.000 maraka Udruženju privrednika „Biznis Centar“ iz Tešnja.
Centar je utrošio novac za organizovanja međunarodnog sajma privrede.
Zvizdić je novcem iz budžetske rezerve pomogao i Centru za balkanske studije koji vodi njegov stranački kolega Admir Mulaosmanović.
Centar je dobio 2.000 KM za istraživački projekat, ali Mulaosmanović kaže da mu stranačke veze u tome nisu pomogle.
„Da sam ja dobio nekih 200-300 hiljada, pa moguće da bi to imalo nekog smisla“, kaže Mulaosmanović.
On nije dostavio izvještaj o potrošnji tog novca, iako je bio dužan to učiniti:
„Nemojte me pogrešno shvatiti, smiješno da na tu temu raspravljamo o dvije hiljade maraka za jednu analizu“.
Rezerva bez kontrole
Za ovakav način trošenja novca niko ne može biti sankcionisan jer institucije nisu jasno propisale ko i za šta može dobiti novac iz budžetskih rezervi.
U nekim se slučajevima ne potpisuju nikakvi ugovori, a oni koji dobiju novac nisu dužni dokazivati kako su ga potrošili.
Premijer Republike Srpske Radovan Višković raspolaže sa najviše novca koji može dijeliti po diskrecionom pravu – milion maraka.
Premijerka Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Aida Obuća godišnje može podijeliti do 5.000 maraka i među rijetkima je koja to pravo ne koristi.
„Zbog transparentnosti i javnosti raspolaganja budžetskom rezervom, smatram da je bolje da odluke o dodjeli sredstava iz budžetske rezerve donosi Vlada BPK“, rekla je Obuća za CIN.
To ti je sreća
Bivši ministar finansija Srednjobosanskog kantona (SBK) Zoran Marković je na raspolaganju imao godišnje oko 100.000 KM budžetske rezerve.
On kaže da je otprilike davao svima koji su tražili. Na upit kako je odredio kome će dati 100 KM, a kome 1.000 KM, rekao je:
„To ti je sreća. (…) Otprilike ja procijenim po onom što traži koliko da dobije.“
Tako je procijenio da treba dati 1.000 maraka za štampanje knjige bivšeg člana Predsjedništva BiH Ive Mire Jovića.
Jović je od ministra tražio novac kao predsjednik Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ iz Kiseljaka.
U razgovoru sa novinarkom CIN-a rekao je:
„Znači, tisuću maraka je problem, samo naprijed. (…) Da sam Bošnjak i da sam vjerovatno milion dobio, ne bi bio problem, ali ja sam Hrvat pa može. Udri koliko god možete“.
Revizori godinama upozoravaju da se novac dijeli bez kriterija I kontrole
Mirsada Janjoš, rukovoditeljka Sektora za reviziju institucija Federacije BiH, kaže da bi budžetska rezerva trebala biti korištena za troškove koji su zaista bili nepredviđeni.
Zvijezda možeš biti ti
Premijer SBK Tahir Lendo je plaćao izbor za Miss BiH, a Vlada BPK je novac davala takmičarkama koje su nastupale u show programima:
„Zvijezda možeš biti ti“ i „Zvezde Granda“.
U dosta slučajeva oni koji dobiju novac ne dostave dokaz o tome kako su ga potrošili, a neke institucije im to i ne traže.
Oni koji ne opravdaju dobijeni novac ne mogu biti kažnjeni jer kazne nisu propisane. Korist koju su građani imali od potrošenog novca također niko ne mjeri. (mojinfo.ba)
Izvor: Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).
