Osvajanje Bihaća 1592. godine – događaj kojim je cijeli prostor današnje Bosne i Hercegovine došao pod osmansku vlast
Izvor: bosnae.info
Krajem XVI stoljeća Bosanski ejalet je iznjedrio nekoliko ratobornih bosanskih namjesnika. Uz Ferhad – pašu Sokolovića u tome se naročito isticao Hasan – paša Predojević, rodom iz Sanskog Mosta ili Hercegovine.
S obzirom da su tada na mjestu velikih vezira bili uglavnom Bošnjaci, Hasan – paša je 1591. godine došao na mjesto bosanskog beglerbega i samostalno donosio brojne vojne odluke. Čim je stigao na mjesto namjesnika naredio je vojnu mobilizaciju te otpočeo sa upadima u pravcu Bihaća. U tim vojnim akcijama osvojio je Ripač, Štulić i Blagaj na Korani.
Naredne godine u proljeće
Naredne godine, u proljeće, 1592. Hasan – paša se odlučio za svoj prvi veći vojni poduhvat. Najprije je taktički zauzeo prostor južno od Kupe, Goru i Hrastovicu u Hrastovičkoj kapetaniji. Pohodi su uvijek bili praćeni velikim ratnim plijenom. Prema ranijem ratnom planu, dio vojske sa topovima se 10. juna 1592. godine uputio prema Bihaću, najznačajnijoj tvrđavi i mjestu u Krajini.
Tri dana kasnije se lično, sa ostalim četama, priključio opsadi Bihaća. Cijelo mjesto sa okolicom je bilo u potpunom okruženju, vojske koja je brojala oko pet hiljada pripadnika. Branioci, kojih je bilo između 400 i 500, su dobili ponudu da se bez borbe predaju. Na prve ponude zapovjednik odbrane Bihaća, kapetan Josip Larnberger je negativno odgovorio. Larnberger je uputio pismo pukovniku Auerspergu u kojem ga moli za vojnu pomoć, ali je pomoć odbijena iz razloga što su se plašili da će Hasan paša istovremeno napasti i Karlovac.
Nakon toga Hasan – paša je naredio da se grad i tvrđava tuku artiljerijom iz tri smjera. Nakon petodnevnog granatiranja i nekoliko pješadijskih juriša, 19. juna se branioci predadoše napadačima. Prije nego što su napustili tvrđavu, sklopljen je dogovor po kojem se svo civilno i vojno stanovništvo, sa pokretnom imovinom, slobodno moglo iseliti. Da bi pokazao svoju moć i duh pravog ratnika, Hasan – paša je, u trenutku predaje Bihaća, darovao kapetana Larnbergera obilatim darovima i zlatnom odorom, a suce odijelima od atlasa.
Osvajanjem Bihaća cijela današnja teritorija Bosne i Hercegovine je došla pod sultanovu vlast. Vremenski gledano, punih 130 godina je trajao proces objedinjenja teritorije današnje BiH pod sultanovu krunu – od dolaska sultana Mehmeda II el – Fatiha 1463. godine, pa sve do zauzimanja Bihaća 1592. godine.
Ubrzo nakon ovih događaja uslijedila je i nova administrativno – upravna podjela Bosanskog ejaleta. Pored postojećih sedam, od Bihaća i okolnih osvojenih gradova formiran je i osmi sandžak. U to vrijeme Bosanski ejalet sastojao se od: Bosanskog, Hercegovačkog, Zvorničkog, Kličkog, Začazmanskog, Krčko – ličkog, Požeškog i Bihaćkog sandžaka.
Time je bosanski beglerbeg u tom trenutku držao teritoriju daleko veću nego i jedan raniji bosanski srednjovjekovni vladar. (mojinfo.ba)
Originalnu objavu pogledajte na ovom linku.
Osvajanje Bihaća 1592. godine – događaj kojim je cijeli prostor današnje Bosne i Hercegovine došao pod osmansku vlast
