Plan opsade Sarajeva iz 1984. godine
Plan opsade Sarajeva datira iz 1984. godine. Alija Šabanović, nekadašnji izvršni direktor “Klasa” i moralista u Armiji Repubulike Bosne i Hercegovine je ispričao.
Naime, Savezni sekretarijat za narodnu odbranu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije 1984. godine napravio je studiju o tome koliko Sarajevo može da opstane pod opsadom.
Trogodišnja studija
Studiju je tri godine radilo 50-ak ljudi, visokoh oficira Jugoslovenska narodna armija, te stručnjaci iz raznih polja. Zamislite tri godine 50 ljudi radi studiju opsade Sarajeva. A ko je to mogao da opsjeda Sarajevo i zašto baš Sarajevo od svih gradova u Jugoslaviji? Zašto ne Podgoricu, Beograd, Zagreb?
Zar je samo slučajnost da nekoliko godina iza toga baš Sarajevo bude pod opsadom i to one Armije koja je pravila ovu studiju? Ušli su u svaki detalj: odbrana, voda, struja, plin, privreda, hrana. Ilustracije radi, evidentiran je svaki izvor vode, osum ovih ViK-ovih i drugih koje je koristio ViK i svi drugi značajniji i mogući izvori.
Količina vode, snabdjevanje strujom, pristupni putevi, sve do tančina. Tako je sa svim ostalim. Zaključak je bio da Sarajevo može da izdrži opsadu 75 dana. Ova studija nije pravljena radi branioca već radi agresora. Ali ima ta fenomenalna rečenica rahmetli predsjednika Alije: “Čudo bosanskog otpora.”.
Opsada Sarajeva: Činjenice
Opsada Sarajeva bila je jedna od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada. Trajala je 44 mjeseca, od 5. travnja (aprila) 1992. do 29. veljače (februara) 1996. godine. To je tri puta duže od opsade Staljingrada.
Sveukupno je ispaljeno oko 50 hiljada tona topničkih projektila na grad. Sukobljene strane u sukobu bile su Vojska Republike Srpske (uz podršku službenog Beograda), koja je s 18 hiljada rezervista opkolila grad, Armija Republike Bosne i Hercegovine (i Hrvatsko vijeće obrane Sarajevo) koje su branile grad, kao i raznorazne paravojne postrojbe s obje strane.
Tijekom opsade, grad je bio gotovo potpuno odsječen od ostatka države te je nastala nestašica hrane, električne struje, plina, lijekova i vode, tako da su Sarajlije znale ići do rijeke Miljacke radi napajanja, gdje su često bili izloženi vatri iz snajpera. (mojinfo.ba)
Plan opsade Sarajeva iz 1984. godine
Izvori:
-Fotografije: Facebook stranica: “Grad Sarajevo“.
-Tekst: Facebook stranica: “Zavidovićki heroji odbrane 1992-1995“.
-1996: Siege of Sarajevo is lifted. BBC News (2006) pristupljeno 29. kolovoza 2010.
-UN-ov izvještaj VI, paragraf 29.
-MKSJ Galić, paragraf 201.
-Rezultati istraživanja “Ljudski gubici ’91-’95” (Sarajevo). Istraživačko dokumentacijski centar (IDC) (2007.) pristupljeno 29. kolovoza 2010.
-Goldstein 1996., 5. IV 1992.
-Kit R. Roane. “As Sarajevo Declares Siege Over, Serbs Still Pack”, New York Times, objavljeno 1. ožujka 1996. pristupljeno 29. kolovoza 2010.
-Burke, Spencer. Sarajevo Rose. The Harvard Advocate pristupljeno 9. travnja 2012.
-UN-ov izvještaj VI – C. Summary of the battle and siege.
-“20 godina od opsade Sarajeva”, Večernji list, 7. travnja 2012., str 24.
-Strange, Hannah. “Serb general Dragomir Milosevic convicted over Sarajevo siege”, The Times, objavljeno 12. prosinca 2007 pristupljeno 10. svibnja 2010.
-Trying To Lift the Siege of Sarajevo. Time Magazine (22. lipnja 1992.) pristupljeno 29. kolovoza 2010.
-Fog Brings Lull in Serbian Shelling of Sarajevo. New York Times (5. prosinca 1993.) pristupljeno 29. kolovoza 2010.
-Chuck Sudetic (10. siječnja 1994.). Small Miracle in a Siege: Safe Water for Sarajevo. New York Times pristupljeno 29. kolovoza 2010.
