Preselio je u 108. godini života: Hāfiz Hajrudin-ef. Abdurahmanović Muderiz
ŽIVOT I DJELO
Izvor: Hanefijski mezheb. SAŽETAK RADA: HAJRUDIN EF. ABDURAHMANOVIĆ – LIK I DJELO, Novi Muallim • zima 2009. • god. X • br. 40 AUTOR: Amir Meheljić
Hafiz muderris Hajrudin efendija Abdurahmanović je rođen 1857. godine u selu Godijevo kod Bijelog Polja. Potječe iz porodice – plemena Skoke.
Početak školovanja
Početno vjersko obrazovanje stiče u selu Raduljići, pred Kurt- efendijom i Abid-efendijom. Daljnje učenje nastavlja u selu Vrbe, pred Jusuf-efendijom Softićem, a nakon toga svoje daljnje obrazovanje nastavlja u Đakovici u Velikoj medresi, gdje je ostao punih sedam godina. Sluša predavanja istaknutih alima tog vremena, i to: Islama ef., Junusa ef., Munla Hajruša ef., Ismaila ef., te njegovog sina Omera ef., zatim čuvenog alima Munla Jahja ef. Još kao učenik Velike medrese u Đakovici uči hifz pred Ilijas-efendijom i uspješno ga okončava.
Nastavlja u Istanbulu
Poslije uspješnog okončanja školovanja u Đakovici, svoje daljnje naukovanje nastavlja u Istanbulu. Dolaskom u Istanbul, 1897. godine, upisuje DARUL FUNUN i uči pred timom poznatih alima, od kojih je glavni bio EBU ABDURAHMAN MUHAMMED ŠAKIR, sin Omerov, iz Tokata, muderris sultan Fatihove džamije, poznatiji pod imenom hfz. Šakir Istanbuli, od kojeg dobija IDŽAZETNAMU 20. ševvala 1329. godine.
Pored diplome sa DARUL FUNUNA, Hajrudin ef. posjeduje i zasebnu diplomu ŠEH ZADA. U Istanbulu je sticao naukovanje zajedno sa Nurom ef. Zahićem iz Sarajeva, Muhammed Šefketom ef. Kurtom, tuzlanskim muftijom iz Tuzle, Hasanom ef. Smajlovićem, Muhamedom ef. Potogijom, Salihom ef. Sivčevićem iz Vražića, Abdul Gani Ibrahimbegovićem, brčanskim muderrisom.
Nakon deset godina u Istanbulu
Nakon okončanja školovanja u Istanbulu, koje je trajalo 10 godina, prolazi kroz Čelić, gdje drži prigodno predavanje. Ugledni mještani Čelića zatražili su od Hajrudina ef. Abdurahmanovića da ostane u Čeliću kao muderris u Čelićkoj medresi, što je i prihvatio.
Rad u Čelićkoj medresi bio je zamrznut, s obzirom da je 10 godina prije njegovog dolaska preselio na ahiret muderis pomenute medrese, poznati alim kurra hafiz Osman ef. Sprečaković. Dužnost muderrisa u Čelićkoj medresi obavlja od 1907. do 1917. godine.
Oduzimanje prava na penziju
Dužnost sejjar-vaiza obavlja do 1955. godine, kada je obolio i postao nepokretan od bolesti nogu. Međutim, 1953. godine odlazi u penziju, ali mu je 1954. godine oduzeto pravo na penziju zbog nepriznavanja pomenutih dozvola i ovlaštenja kao sejjar- vaiza od strane VIS-a, a u potpisu reisu-l-uleme Ibrahim ef. Fejića, a na zahtjev komunističkih vlasti.
Tako Hajrudin ef. ostaje bez zaslužene egzistencije, ali je nafaka i dalje tekla i bila “MIN DŽIHETILLAH”. Kao sejjar-vaiz obilazio je sva veća mjesta u Bosni i Hercegovini, odnosno Kraljevini Jugoslaviji (Crna Gora, Kosovo, Sandžak) i držao javna predavanja.
Hajrudin ef. kao enciklopedist
Hajrudin ef. je zaista bio svestrano obrazovana osoba. Ako pogledamo sa naše vremenske distance, možemo ga slobodno svrstati među enciklopediste toga vremena. Njegovo odlično poznavanje arapskoga jezika omogućavalo mu je tumačenje mnogih islamskih disciplina: tefsira, hadisa, fikha, akaida, povijesti islama…
Pored arapskoga, poznavao je turski, perzijski i albanski jezik. U prilog ovoj tvrdnji ide i činjenica da se u njegovoj bogatoj biblioteci nalazi oko 600 knjiga od kojih je većina (gotovo sve) na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. Svoju korespodenciju sa kolegama i prijateljima je uglavnom obavljao na tim jezicima. Koncepte za svoja predavanja je, također, pisao na arapskom jeziku.
Oni koji su imali priliku slušati njegova predavanja i sada se sjećaju tih besjeda, kako formalnih, tako i neformalnih, na sijelima. U svojim vazovima obuhvatao je širok spektar tema, od fikskih, preko hadiskih i tefsirskih…
Bolest i smrt
Pred kraj svog života ostaje nepokretan. Dana 25. marta 1965. godine, u četvrtak u 11 sati, prije podne-namaza, preselio je na ahiret h. hfz. muderris Hajrudin ef. Abdurahmanović u 108-oj godini života. Na kaburu se prisutnima obratio tadašnji imam čaršijske džamije, Muhamed ef. Ibrišimović, sljedećim riječima:
”Umro je čovjek – alim, veliki učenjak od strane stambolske uleme koji je zadnji bio od tih učenjaka na području ovih krajeva. Ugasila se svjetiljka koja je svojim znanjem i naukom kitila i obasjavala ove krajeve. Taj gubitak teško je nadoknaditi. Mnogo je koristi ostavio nama mlađima, jer smo od njega mnogo naučili. Treba voditi računa da se na neki način taj gubitak nadoknadi, a to će biti, ako budemo vodili računa da naše mlađe šaljemo u medrese na izučavanje vjerskih znanosti.
Zaključak
S obzirom na vrijeme, s jedne, te njegovu sposobnost i snalaženje, s druge strane, možemo reći da je Hajrudin ef. Abdurahmanović bio veoma mudar, sposoban i nadasve obrazovan čovjek. To svoje znanje i mudrost je utkao i ispoljavao kako učenicima čelićke medrese, tako i široj slušalačkoj masi. Niti jedna ozbiljnija vjerska manifestacija u Čeliću, ali i okolini, nije mogla proći bez njegovog obraćanja. Mnogi se sa nostalgijom sjete njegovih nadahnutih predavanja.
Imajući u vidu činjenicu da je za svoga života promijenio nekoliko društvenih uređenja države u kojoj je živio (Osmanska carevina, Austrougarska monarhija, Kraljevina SHS, NDH, FNRJ, SFRJ), gdje je bilo potrebno prilagođavanje i privikavanje pogotovo javnih ličnosti, a on je to i bio, također govori o njegovim sposobnostima i umijećima. To ustvari govori da mu je znanje i umijeće koje je posjedovao omogućilo da se i u najtežim, turbulentnim vremenima ponaša na jedan primjeren i suvremen način.
Hajrudin ef. iza sebe nije ostavio nikakvih objavljenih pisanih djela, ali njegov život i djelovanje je jedna velika knjiga koju treba izvaditi iz sehare, prelistati, pročitati i skinuti s nje „prašinu“ vremena koja se nataložila, te je otrgnuti od zaborava. Ovo je važno pogotovo za nas Bošnjake koji smo skloni zaboravu, te se često sramimo pohvaliti čovjeka za života, nego onda kada ode na Vječni svijet, posthumno. (mojinfo.ba)
Preselio je u 108. godini života: Hāfiz Hajrudin-ef. Abdurahmanović Muderiz
Preselio je u 108. godini života: Hāfiz Hajrudin-ef. Abdurahmanović Muderiz
