Šetnja kroz Mostar i njegovu prošlost: Kuća ubijenog muftije Mustafe Sidkija Karabega
Izvor: Ahmet Kurt.
Kada iz Titove ulice odmah uz sjevernu fasadu Narodnog pozorišta, skrenete u Brkića sokak koji se penje prema Brankovcu na kućnom broju 13 (slika br. 1) pa prođete kroz jedan haraluk nađete se pred kućom (slika br. 2) ubijenog Mostarskog muftije Mustafe Sidkija Karabega. Lokaciju sam pronašao zahvaljujući književniku Ibrahimu Kajanu koji je već ranije obilazio kuću.
Nevina žrtva ustanika
Muftija je ubijen u trenucima potpune anarhije, kao nevina žrtva raspamećenih „ustanika“ 2. augusta 1878. godine, koji su osim njega ubili i četvero visokih osmanskih funkcionera – kajmekama i njegovog zeta, te mutesarifa i kadiju. Taj datum ujedno označava i kraj višestoljetne osmanske vladavine u Mostaru. Popevši se na gornji boj kuće (slika br. 3) zapljusnula me je zapanjujuća tišina muftijinih skrivenih konaka.
Kao da je jutros, a ne prije 143 godina, odavde otišao u Konak na sastanak Džihadske komisije sa kojeg se nikad nije vratio. Ubila ga je i iskasapila razularena svjetina predvođena trojicom Alija; Drače, Haljevac i Hamzić. Sutradan je nekolicina komšija: Mustafa Ćišić, Ahmet-aga Alikalfić (umro 1953. kao stogodišnjak), Mehmed Ćumurija i Mehmed Golić, sahranili ubijene u haremu Hadži Baline džamije u Brankovcu.
Srušena džamija
Džamija je u akciji obračuna sa „mračnom prošlošću“ 1950. godine srušena skupa sa muftijinim bašlucima. Svi do jednog „akcijaši“ su imali muslimanska imena. Muftijine kosti danas počivaju ovde u ovim dračama (slika br. 4). Pošto muftija ima direktne žive muške potomke putem DNK analize lako bi se utvrdilo u kojem mezaru leži ubijeni muftija. Ima više planova o uređenju ovog mjesta, a obnovljeni su temelji srušene džamije.
Kao istinski intelektualac, Mustafa S. Karabeg je uviđao sav paradoks “spasonosnog” Tanzimata i igru evropskih sila koja je išla na štetu Osmanlija. Jasni su mu bili uzroci režiranog Hercegovačkog ustanka koji započinje 1875. godine, kao i pogubne posljedice koje bi nastale sa eventualnim pripajanjem Bosne i Hercegovine Srbiji i Crnoj Gori. Tom pripajanju muftija se aktivno suprotstavio u dva navrata učešćem u crnogorsko-osmanskom ratu 1862. i u julu 1876. godine kada je u herojskoj bici u Bišini razbijena blokada Nevesinja.
Za one koji žele više
Ko želi znati više može potražiti njegovu biografiju, koju je obradio akademik Omer Nakičević, te radove Hivzije Hasandedića. Uz to, treba napomenuti da su život i smrt muftije Karabega bili inspiracija za značajna djela bosanskohercegovačkih književnika Nedžada Ibrišimovića i Ibrahima Kajana.
Nasljednici kuće, kojih ima devet raštrkanih kao izbjeglice širom svijeta, stavili su kuću na prodaju. Kažu da su isprva dolazile razne delegacije iz ustanova koje su bile zainteresovane da kuću otkupe, ali od toga ne bi ništa. (mojinfo.ba)
Šetnja kroz Mostar i njegovu prošlost: Kuća ubijenog muftije Mustafe Sidkija Karabega
