U Srbiji 476 slučajeva negiranja genocida, u BiH Inzkov zakon ušutkao negatore
Izvor: Memorijalni centar Srebrenica.
Izvještaj Memorijalnog centra Srebrenica: 476 slučajeva negiranja genocida u Srbiji, u BiH Inzkov zakon ušutkao negatore.
Memorijalni centar Srebrenica je objavio danas Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici 2022, zasnovan na monitoringu i zastupljenosti negiranja genocida u periodu maj 2021. – maj 2022. godine. Izvještaj je rađen u okviru projekta „Istina, dijalog, budućnost“ koji je podržan od strane Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Zašto je važno evidentiranje?
„Ovogodišnji izvještaj, treći po redu, nastaje kao odgovor na opasnosti koju historijski revizionizam predstavlja za procese izgradnje mira i ciljeva tranzicijske pravde. Zato je važno evidentiranje aktera negiranja genocida i medija koji su u njihovoj službi. Nakon usvajanja takozvanog „Inzkovog zakona”, broj slučajeva negiranja genocida u Bosni i Hercegovini je značajno umanjen, ali ne i sveden na nulu.
Nosioci najviših javnih funkcija su i dalje negirali genocid u Srebrenici, ponajviše Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH. Iako je zakon već nešto manje od godinu dana na snazi, do danas nije zabilježena niti jedna optužnica protiv negatora genocida“, poručio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić.
Za izvještajni period koji obuhvata vrijeme od 1. maja 2021. do 30. aprila 2022. godine, zabilježeno je 693 slučajeva negiranja genocida u javnom medijskom prostoru Bosne i Hercegovine i regije. Monitoringom je zabilježeno da najveći broj slučajeva negiranja genocida dolazi iz Republike Srbije, gdje je zabilježeno 476 slučajeva negiranja, zatim slijedi Bosna i Hercegovina, odnosno bh. entitet Republika Srpska, gdje je zabilježeno njih 176. Zatim slijede Crna Gora, Hrvatska i drugi.
Neprestano ukazivanje
Urednik ovogodišnjeg izdanja na bosanskom jeziku Senad Pećanin poručio je u uvodniku: “Fašizam srpskih političkih i intelektualnih elita svojom sistematskom i sistemskom praksom bestijalnog odnosa prema genocidu u Srebrenici nalaže redefiniranje i naučnih teorija o genocidu. Nažalost, svjedoci smo da istovjetna praksa svoju primjenu danas nalazi u propagandi ruskih, srpskih i pojedinih regionalnih medija kada je riječ o skrivanju i pravdanju stravičnih zločina ruske vojske u agresiji na Ukrajinu i ukrajinski narod. Zato smatramo da je važno neprestano ukazivati na pogubnu praksu negiranja genocida u Srebrenici, uz krhku nadu da će potreba za pravljenjem ovakvih i sličnih izvještaja i analiza prestati.”
Među akterima kao negatorima, najčešće se pojavljuje Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH (31), zatim Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin (17) i Miodrag Linta, Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Srbije (15).
„Tekst na kojem sam radio predstavlja komparativnu analizu dva međusobno suprotna institucionalna stava Republike Srpske kad je riječ o genocidu počinjenom u Srebrenici. U vremenskom rasponu od 18 godina, nakon rata, ovaj entitet je radikalizirao svoje pozicije te etički i pravni odnos prema genocidu i etničkom čišćenju podredio dugoročnim strategijama Srbije, države koja također odbija priznati sudski utvrđeni genocid nad Bošnjacima. Izvještaj koji je publiciran predstavlja snažan alat u detektovanju problema koje društvo ima u procesu suočavanja s prošlošću” poručio je Nikola Vučić, jedan od koautora Izvještaja.
Mediji kao negatori
Ukupan broj medija koji su negirali ili poslužili kao platforma za negiranje genocida je 69. aKao negatorski mediji izdvajaju se srbijanski „Alo“, „Informer“, „Novosti“, „Kurir“, „IN4S“, „Pravda“ „Happy TV“, „Objektiv“, „Republika“, „Sputnik“, „Tanjug“, i „Standard“. Među 20 negatorskih medija ulaze i mediji sa sjedištem u bh. entitetu Republika Srpska, a to su „RTRS“, „SRNA“, Glas Srpske“, „ATVBL“ i „Nezavisne novine“.
“Tokom godine dana monitoringa za Izvještaj, zabilježen je skoro trostruki broj negiranja genocida u Srebrenici u odnosu na prošlogodišnji izvještaj. Zanimljivo je da je od donošenja izmjena KZ BiH negiranje smanjeno za preko 80 posto u Bosni i Hercegovini. Potpuno je suprotno u susjednoj Srbiji, gdje je negiranje genocida u naglom porastu. Možemo zaključiti na osnovu podataka iz izvještaja da je izmjena zakona imala efekta u Bosni i Hercegovini, međutim zasigurno bi on bio veći da su za negiranje genocida negatori odgovarali”, kazao je Edin Ikanović, jedan od članova istraživačkog tima.
Djelo autorskog tima
Ovogodišnji Izvještaj o negiranju genocida u Srebrenici djelo je autorskog tima koji su činili Senad Pećanin, Adem Mehmedović, Kadira Šakić, Edin Ikanović i Nikola Vučić. Saradnici na pripremi izvještaja su bili dr. Emir Suljagić. Nedim Jahić, Zlatan Hajlovac i Imer Muhović.
Urednica izdanja na engleskom jeziku je Monica Hanson – Green. Izvještaj na bosanskom jeziku je već dostupan na web-stranici Memorijalnog centra Srebrenica (https://bit.ly/srebrenica-izvjestaj-2022). (mojinfo.ba)
Originalnu objavu pogledajte na ovom linku.
