Upoznajte historiju Hadži-Begzadove ili Grabske džamije
Izvor: Banjaluka i njenih 45 džamija.
Hadži-Begzadova ili Grabska džamija nalazi se u banjalučkom naselju Grab, na lijevoj obali Vrbasa u Gornjem Šeheru. Izgrađena je 1528. godine kao i Careva (Hunćarija) džamija. Pošto Careve džamije više nema, Grabska džamija je danas najstarija džamija u Banjaluci.

Nacionalni spomenik
Historijsko područje – Harem Grabske (Hadži Begzade) džamije sa česmama na Grabu proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Mahala Grab sa mesdžidom Ibrahima i 54 kuće spominje se 1604. godine u popisu mahala nahije Banjaluka iz čega se može zaključiti da je kraj bio naseljen već u ranom osmanskom dobu. Kako se kasnije pojavljuju u historijskim izvorima dvije džamije, Džaferagina (porušena 1928. g.) i Hadži Begzade džamija, ne može se utvrditi kojoj od ove dvije džamije je bio osnivač Ibrahim.
Vrijednost građevine
Stara Hadži Begzade džamija je bila izgrađena u tipologiji džamija sa četvorovodnim krovom, drvenom munarom i otvorenim sofama. Na fasadama je imala dva reda prozora. Krov je bio pokriven biber crijepom. Na mahfil se dolazilo iz sofa drvenim stepeništem. Godine 1909. ulazne sofe su zazidane. Munara je bila drvena, izlazila je iz krova, imala je pokrivenu galeriju. Poslije zemljotresa 1969. godine stari objekat je potpuno porušen, izgrađen novi sa betonskom munarom i betonskim lukovima otvorenih sofa.
Sačuvan je harem sa nišanima. Najveći dio ovih nišana je bio od mekanog kamena sa tipičnom formom «turbana» a pojedini imaju visoke umjetničke vrijednosti. Česme su danas najvredniji dio graditeljske cjeline zbog svog atipičnog rješenja. Česme se uzdižu iznad puta i nalaze se u zidu koji ima dužinu 6,75 m a visinu ca. 1,90 m.
Čeoni vijenac je nešto isturen prema vani kao i kod gotovo svih starih česama, dok su izljevi naglašeni sa dva prelomljena luka. Lule su iz novijeg vremena i napravljene su od željeza. Na česmi koja je nastala nešto kasnije (17. vijek) bila je i ploča sa natpisom, ali bez sačuvanih tragova godine popravke ili gradnje. Na lijevoj česmi, ispod ploče sa natpisom, su i tri kamena ukrasa u formi polujabuke.
Tehnička obrada kamena, izvođenje kamenih konstrukcija dovodnih kanala i precizna izvedba dva prelomljena luka, kojima su naglašeni izljevi česama, svrstavaju česme u vrijeme kada je otomansko graditeljstvo u našim krajevima bilo u periodu svog najvećeg uspona, dakle u 16. ili najkasnije prvu polovinu 17. vijeka.
Komšije i suživot
Džamiju su srušili komšije Srbi 14. jula 1993. godine. Tog 14. jula 1993. godine su u Banjaluci srušili tri džamije: Hadži-Begzadova, Hadži Kurd i Hadži Šabanova džamija. Džamija je obnovljena. (mojinfo.ba)
Upoznajte historiju Hadži-Begzadove ili Grabske džamije