Zanimljivosti iz historije: Graditeljska djelatnost Husein-kapetana Gradaščevića
Izvor: bosnae.info (Graditeljska djelatnost Husein kapetana Gradašćevića-kapetan koji je dozvoljavao i gradnju neislamskih objekata).
Od dolaska na čelo Gradačačke kapetanije 1820. godine, pa sve do izbijanja borbe za autonomiju 1831. godine, najznačajniji poduhvat Huseina-kapetana Gradaščevića je njegova izgradnja raznih građevina.
Sva pažnja na Gradačac
Za razliku od njegovih prethodnika, svu pažnju je usmjerio na Gradačac. Kada je sredinom 1830. godine zabranjen uvoz cigle iz Slavonije, uputio je oštro pismo zbog ovog poduhvata, čime se “pokazuje karakter, odlučnost i ponos, ali i ironija i grožnja bosanskog viteza”. Nakon što je zaprijetio bunom, brodska regimenta je izdala zapovijed da mu se omogući izvoz cigle.
Među najznačajnijim graditeljskim ostvarenjima je svakako džamija nazvana Husejnija, sahat kula, veliki dvorac u selu Čardak nedaleko od Gradačca, a čak je bez sultanovog odobrenja dao izgraditi katoličku crkvu i župni stan u selu Tolisa kod Gradačca.
Najznamenitije djelo
Najznamenitije djelo, Kula Huseina-kapetana, se sastoji od dva gabarita – kule i konaka, pri čemu kula i konak “urastaju” jedno u drugog. Kula je vjerovatno popravljana, a pretpostavlja se da je konak služio i kao sjedište kapetana. Služila je isključivo za vojne i administrativne poslove. Sa svojom porodicom nije živio u njoj, nego u porodičnoj kući koja se nalazila u blizini kule.
Osim kule, u selu Čardak je jedan dio svoga posjeda pretvorio u vještački otok ogradivši ga dubokim kanalima, koji su mjestimice bili široki i do 100 metara, a u koje se upuštala voda, a na vrhu jednog brežuljka napravio je veliki dvorac koji se zvao Čardak. Do dvorca se prilazilo stazom napravljenom od cigle, a u blizini dvorca su se nalazila dva bunara, poseban ribnjak, veliki pčelinjak i lovište. Unutar dvorca peći su bile od porcelana u zelenoj, crvenoj i bijeloj boji, a u blizini je sagrađena i džamija. Sve je zapalio prilikom prelaska u Slavoniju 1832. godine.
Džamija
Još jedna džamija izgrađena je 1826. godine. “Narodna predaja kaže, da je malo niže Husejnije bila od ranije jedna džamija i kad je ona nekim slučajem izgorjela, Husein-kapetan je sagradio svoju džamiju”. Husejniju je napravio prema vlastitom osjećaju, neophodnosti jednog vjerskog objekta. Kube je visoko 16, a munara 25 metara, dok su unutrašnje dimenzije džamije 11,20 x 11,30 metara.
Mihrab je izveden u plastičnoj dekoraciji, koja predstavlja vaze sa cvijećem i isprepletene krugove. U dvorištu Husejnije Fadil paša Šerifović je ubrzo, nakon Husein-kapetanove smrti, izgradio posebnu zgradu veličine 6 x 6 metara, presvođenu kupolom, koja je sve do 1893. godine služila kao biblioteka. Od građevina koje se nalaze unutar tvrđave značajna je sahat – kula, izgrađena prije džamije Husejnije. Iz natpisa na kamenoj ploči saznajemo da je napravljena 1824. godine.
Kula je dimenzija 5,50 x 5,50 metara, a visine 21,5 metara. Osim vrha, koji je od opeke, sav ostali dio je od kamena. Kula je najmlađi objekat ove vrste izgrađen na prostoru današnje Bosne i Hercegovine.
Najznačajnije ostale građevine
Osim što je ostavio brojna graditeljska zdanja, Husein-kapetan je poznat i po tome što se u vremenu njegova upravljanja kapetanijom gradilo uz njegovu potporu ili samo dozvolu. U tom smislu najznačajnije zgrade podignute u katoličkom selu Tolisa – katolička pučka škola, katolička crkva i župni stan. U ovo doba izgrađene su i katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac, te pravoslavna crkva u Obudovcu.
Zanimljivo je da su ove građevine sagrađene bez sultanovog berata. Naime, prema tadašnjim društvenim normama, takve se građevine nisu mogle praviti bez sultanova berata. Husein-kapetan nije mario za dozvole, jer se radilo o njegovim ljudima koji su živjeli u njegovoj kapetaniji. Zbog toga je općepoznato da je njegova kapetanija bila najbolje uređena. (mojinfo.ba)
Zanimljivosti iz historije: Graditeljska djelatnost Husein-kapetana Gradaščevića
