Prije trideset godina agresor srušio Sahat – kulu u Banjaluci
Izvor: Banjaluka i njenih 45 džamija.
Tačno 30 godina navršilo se 15. decembra 2023. godine kada je agresor u Gradu na Vrbasu srušio mnoge kulturne i vijedne spomenike. Te 1993. godine agresor je srušio 16 džamija.
Banjalučka Sahat-kula se nalazila u banjalučkoj čaršiji, u neposrednoj blizini Ferhadije džamije i nacionalni je spomenik Bosne i Hercegovine. Objekat sahat-kule je bio kompozicijski i koncepcijski usko povezan sa objektom Ferhad-pašine džamije i ostalim objektima stare čaršije u Banjaluci.
Kada je Banjaluka bila prestonica
Sahat – kulu je 1587. godine izgradio Ferhad-paša Sokolović, za vrijeme njegovih velikih građevinskih poduhvata u Banjaluci, koja je bila prijestonica Bosanskog pašaluka. Banjalučka sahat-kula je bila najstarija sahat-kula u Bosni i Hercegovini.
Mehanički satovi javljaju se u srednjem vijeku u Evropi i to najprije na tornjevima. Sve do 19. stoljeća džepni satovi su bili rijetki i skupi, pa su ih mogli nabaviti samo bogatiji ljudi, dok su se drugi služili javnim satovima sa tornjeva.
Izgradnja objekata ove vrste na području Osmanskog carstva započela je sredinom 16. stoljeća. Urbani razvoj, ali i potreba obavljanja pet vakat-namaza – molitvi koje su se obavezne obaviti u određeno vrijeme dana propisanih Kur’anom, uvjetovali su rasprostranjenost sahat-kula.
Sahat-kule su visoke građevine četvorne osnovice, zidane najčešće kamenom i pokrivene šatorastim krovom. Ispod krova sahat-kule, najčešće se nalazi vijenac, a ispod njega četiri otvora okrenuta na sve četiri strane, gdje se nalazi sat sa napravom za otkucavanje vremena. Satovi su spojeni sa zvonom.
Osim ta četiri, na sahat-kulama se javljaju i otvori u vidu puškarnica, koji su raspoređeni od podnožja pa do vrha objekta. Ovi otvori imaju zadatak da male količine svjetlosti uvedu u unutrašnjost objekta i osvijetle strmo drveno stubište kojim se dolazi do satnoga mehanizma. Stubišta su bila postavljena uz zidove i imala su na kutovima podeste – odmorišta.
Brigu o sahat-kulama vodili su vakufi. Svaka sahat-kula imala je po jednog službenika, koji je navijao sat, a popravku su vršile urari. Banjalučka sahat-kula je kroz vremenski period od svog nastanka doživljavala niz promjena, kako u svom izgledu tako i u dimenzijama.
Bila je jednoprostoran objekt i u podnožju je imala skoro kvadratnu osnovicu dimenzija 3,20 m × 3,30 m. Visina Sahat-kule iznosila je 18,89 metara, a bila je završena četvorovodnim šatorastim krovom. Zidana je kamenom krečnjakom i sedrom u cementnom malteru.
Sahat-kula je srušena 15. decembra 1993. godine, nekoliko mjeseci nakon rušenja džamije Ferhadije.
Spisak razloga?
Ovo je spisak svih džamija sa datumima rušenja:
1. Sefer-begova (Podpećinska) džamija – 9.4.1993.
2. Ferhadija džamija – 7.5.1993.
3. Arnaudija džamija i turbe – 7.5.1993.
4. Vrbanjska džamija – 11.5.1993.
5. Hadži Zulfikarova (Tulekova) džamija – 17.5.1993.
6. Behram-efendijina džamija i turbe – 26.5.1993.
7. Sofi Mehmed-pašina (Jama) džamija – 4.7.1993.
8. Gazanfer-begova (Gazanferija) džamija – 4.7.1993.
9. Mehdi-begova (Hisečka) džamija – 4.7.1993.
10. Hadži Begzadova (Grabska) džamija – 4.7.1993.
11. Hadži Šabanova džamija – 14.7.1993.
12. Hadži Kurd džamija – 14.7.1993.
13. Hadži Pervizova (Potočka) džamija – 6.9.1993.
14. Hadži Osmanija (Talina) džamija – 8.9.1993.
15. Hadži Omerova (Dolačka) džamija – 9.9.1993.
16. Hadži Saliha (Stupnička) džamija – 9.9.1993.
Koliko džamija – toliko mahala
`Kada je 1660. godine osmanski putopisac Evlija Čelebi obilazio Banjaluku, između ostalog, on piše da ovaj šeher ima 45 džamija i toliko mahala.
* Čelebi E., Putopis (Prijevod i komentar Šabanović H.), Sarajevo, 1982., 212-217.
Treba napomenuti da poslije 465 godina (1528.-1993.) u Banjaluci više nije postojala nijedna džamija. Banjaluka je te 1993. godine doživjela istu sudbinu kao Užice daleke 1862. godine, kada su u Užicama srušene sve 34 džamije, a muslimansko stanovništvo zauvijek protjerano.
U međuvremenu je obnovljeno svih 16 banjalučkih džamija koje su srušene te 1993. godine, kao i sva turbeta.
Sahat kula još uvijek nije obnovljena. (mojinfo.ba)
Originalnu objavu pogledajte na ovom linku.
Prije trideset godina agresor srušio Sahat – kulu u Banjaluci
