Evo zašto je halal ishrana najbolji odabir za vas
Izvor: akos.ba (Semić Isaković: Halal hrana – zdrava hrana) / Piše: Vildana Semić Isaković, mag. san. ing.
Istraživajući brojne modele zdrave prehrane možemo doći do nekoliko piramida zdrave prehrane, u kojima nam je tačno definisano kako bi se trebalo hraniti. Svaka od njih nudi, reklo bi se, idealna rješenja, no u svakoj je upitna dugotrajnost raznolikosti i mogućnosti opcija. Ako tome pridodamo tradicionalno naginjanje predodređeno podneblju u kojem živimo, mogli bi se naći u mnogim zamkama.
Ali krenimo od one piramide kojoj nas uče još u osnovnoj školi. Na dnu ili bazi piramide nalaze se namirnice koje bi trebale biti osnova ili baza prehrane (voće, povrće, žitarice), a na vrhu ono što bi svakako trebali izbjegavati ili jesti u manjim količinama (šećer, masti, ulja). Tako su i nutricionisti uzeli taj simbol. Podijelili su piramidu na šest dijelova i kroz nju nam objašnjavaju neke zakonitosti unutar različitih načina prehrane.
Međutim, ovo nije piramida najzdravije i najidealnije prehrane. Na primjer, istraživanja su pokazala, a brojni karcinomi i dokazali da žitarice – kao osnova većine piramida u tolikoj mjeri nas zakisele da su prekursor nastanka tumorskih ćelija. O kiselo baznoj ravnoteži smo dijelom već govorili, no zamislimo samo koliko tijesta dnevno unesemo (kroz kruh, peciva, pite i slično), a koje sve tegobe popratno imamo (nadutost, plinovi, depresija, promjene raspoloženja, debljanje isl.). No, ta tema bi svakako zauzela posebno detaljnije razmatranje i istraživanje. Stoga ćemo se ovdje zaustaviti.
Dalje, voće koje bi nas jutrom trebalo revitalizirati, probuditi naš metabolizam nažalost većinom pojedemo uz glavni obrok ili punog stomaka. Posljedica je proces truhljenja voća u našim crijevima i nemogućnosti iskorištavanja nutritivnih svojstava voća. Zato voće jedite na prazan želudac, nikako uz obrok. Povrće, obično prekuhano, zapravo izgubi potpuno nutritivnu vrijednost.
Priča o crvenom mesu i masnoćama je toliko preuveličana da će većina ljudi pojesti 2 kg hljeba dnevno, ali ni 100 grama crvenog mesa sedmično. Neznanje nas upropaštava. A naša prehrana, danas, uglavnom izgleda obrnuto od onih navika koje bi trebale prevladavati, tj. koristi se najviše i previše rafiniranog šećera (čitaj otrov!), mlijeka i mliječnih proizvoda, te hidrogeniziranih masnoća. Nastavit će se… (mojinfo.ba)
Evo zašto je halal ishrana najbolji odabir za vas
