Otimanje bošnjačke zemlje: Ukratko o agrarnoj reformi 1918. i 1919. godine
Izvor: Muamer Zukić, tekst profesora Ive Banca.
“Prema popisu zemljišnog posjeda i stanovništva po vjerskoj pripadnosti u Bosni i Hercegovini, provedenog 1910. godine od strane Austro-Ugarske, Bošnjaci-muslimani su imali 91,1 posto, Srbi pravoslavci 6,0 posto, Hrvati katolici 2,6 posto i “ostali” 0,3 posto zemljišnog posjeda.
Doba Kraljevine
Poslije uspostave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, prvom agrarnom reformom od 1918. i 1919. godine, Bošnjacima je oduzet zemljišni posjed uz simboličnu naknadu, koja nije nikada u cijelosti isplaćena. Preko noći su mnoge obitelji bogataša zemljoposjednika postale socijalni problemi, bez sredstava za život. Bošnjacima-muslimanima oduzeto je ukupno 1.175.305 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta.
Od akcionarskih društava, banaka i drugih institucija oduzeto je 110.922 hektara zemljišta. Prema tome, oduzeto je ukupno 1.286.227 hektara poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Cjelokupna zemlja, oduzeta po prvoj agrarnoj reformi 1918. i 1919. godine, je dodijeljena 249.518 srpskoj obitelji, među kojima su bili i naseljenici, kolonizatori izvan Bosne i Hercegovine, a naročito solunaši.” (mojinfo.ba)
Prof. Ivo Banac.
Otimanje bošnjačke zemlje: Ukratko o agrarnoj reformi 1918. i 1919. godine
