Drino vodo, plemenita međo između Bosne i između Srbije
Prvi put originalno objavljeno na: karike.ba (izvorni link teksta). Autorka: Emira Mehmedbegović.
Zelenika ili Drina jedna je od hladnih rijeka Bosne i Hercegovine. Kroz historiju nam je poznata kao granica Istoka i Zapada ili ima značaj zapreka. Uz obale Drine i Zvorničkog jezera pronađeni su ostaci ljudske civilizacije. Umjetnička dela za nekoga, a za druge obični predmeti čuvaju se sada u muzejima dalje od Podrinja. Zašto onda doći i vidjeti Drinu?
Dosta ljudi na Facebook profilima postavlja, “kača” fotografije sa Zvorničke tvđave. Pogled s kamene tvđave iznad grada oduševljava svakog ko se popne gore. Nema obilaska Zvornika i rijeke ako se ne naprave fotografije s Kule.
Pogled
Kada sjedneš na neki od prozora tvrđave vidiš dug tok rijeke koja krivuda. Drina je veoma hladna, posebno ako je dubok vodostaj. Njena druga osobina je krivudanje. Takve su planinske rijeke. Još dok je vodostaj nizak sa brda se vidi prozirnost tirkizne vode. Gledaš i ne vjeruješ da s visine naslućuješ žuti pijesak i kamenje koje leži na dnu. Nije to kamenje tu stalno. Poplave i bujice donose i odnose nove i šarenije kamenčiće.
Dobra riba
Svi znamo da je riba jedna od najzdravijih namirnica i da trebamo često da je jedemo. Svježu ribu možeš naći u obližnjim odmaralištima i restoranima s obje strane. Uglavnom je to riba iz uzgoja. Poznate drinske vrste ribe su: pastrmke, lipljan, mrena, deverika. Preko 30 familija riba živi u gornjem, srednjem i donjem toku.
Ribolov
Kada vodostaj opadne s obala Bosne i Srbije, ribari u dubokim čizmama se penju na crno, uglađeno kamenje. Zabačeni dugi štapovi mirno stoje u zraku dok Sunce naginje ka zapadnoj obali Bosne. Zlatni zraci provlače se ispod površine vode i osvjetljavaju crne pužiće koji su naselili podvodno kamenje. Mnogi ribari iz unutrašnjosti BiH dolaze na pecanje bez obzira na cijene dozvola.
Posjetioce privlači mnoštvo videa i fotografija o ribolovu. Zatim dostupne karte s ucrtanim mjestima za pecanje te informacije o dozvoljenim najmanjim lovinama i podaci o vodostaju.
Kupanje i plivanje
Brzaci, virovi i velike stijene u koje udariš dok te voda za čas odvuče nizvodno su poznanica plivačima. Voda je na površinama i pri obalama jezera ponekad idealne temperature. Višegradsko, Perućac i Zvorničko jezero vodu pomalo zadržavaju dok teče od juga ka sjeveru. Pritoke joj se pridružuju sa obje strane obale.
Vožnja čamcem
U gornjim tokovima uvijek ima načina da se provozaš kroz talase. U tamnim dubinama plivaju somovi, a na čistim površinama mogu i brodovi. Podrinjci koji žive u inostranstvu napravili su vikendice za odmore i iznajmljivanje u blizini Zvornika i južno u drugim priobalnim naseljima. Neki dolaze ljeti na odmor da bi se provozali u svojim gliserima ili da se sunčaju na splavovima.
Okružuju nas sve nijanse zelene. Od svijetlih trava koje lebde ispod talasa do modrih sjena i smaragdnozelenih krošnji. Drveni čamac bio je tokom prošlog vijeka simbol takmičenja u vožnji kajaka. Sada stari čamci služe da se porodice odvezu do poneke stijene čije dno ne možemo da zamislimo u dubini.
Sunčanje
Podrinje je sunčano. Najveće temperature mjere se u Podrinju i uz riječni vjetrić ugodna je kombinacija. Kažu da svako može da nauči da dobro pliva na Drini, a usput se i pocrni ako se ne skloniš u hlad priobalnog drveća.
Aranžmani
Ugostiteji nude skuplje i jeftinije sobe u motelima i hotelima. Zavisi u kojem mjestu se zadesiš. Na jednim mjestima su dostupni doručak i večera, a na drugima se sam snalaziš. Brojni su ugostitelji iz Bosne i Hercegovine kao i iz Srbije koji nude usluge hrane i pića ili i prenoćišta privatno ili kao ozbiljnu poslovnu djelatnost. Ko stigne do Drine, taj se namjeri da ode na planinu Taru i na rafting ali i na Zlatibor.
Hidrocentrale
Dok ih nisu sagradili voda je tekla nisko, niže nego danas. Mnoge njive, vakufska (zadužbniska) dobra su poplavljena, groblje, stara džamija u Malom Zvorniku i kuće u zamjenu za novo zemljište. Izgradnja hidroelektrana je isprva zbunila i živi svijet, koji je srećom opstao u rijeci. Tako je postalo vještačko Zvorničko jezero ali i jezero Perućac nadomak planine Tare.
Džamije i crkve
U okolini su mnoge nove kao i obnovljene džamije ali i nove crkve. Na tako malom prostoru ima dovoljno bogomolja za svakog putnika namjernika. U samom Zvorniku na prvi pogled čini se da je na svakih nekoliko metara bogomolja. Isto se čini i kada krenemo uzvodno. Pošto se pojavio i vjerski turizam u modernom značenju, neki programi obilaska Podrinja uključuju i posjete umjetničkim izražajima arhitekture u vidu prvenstveno crkvi, a rjeđe i džamija.
S one strane obale
Za prelazak državne granice dovoljna je lična karta. Na prelazu iz Zvornika u Mali Zvornik mogu da pređu samo pješaci i biciklisti. Na drugim graničnim prelazima dozvoljen je teretni saobraćaj. Most Bratoljub iz Bratunca ka Ljuboviji i drugi granični prelazi kao na primjer u blizini Loznice su poznati putnicima. Šta tek reći za nekadašnje skele i monumentalne mostove?
Kraj kanjona
Južno od ušća Drine u Savu, a bliže sastavu pritoka Pive i Tare, rijeka se vrednuje i po kanjonu. Ovo je jedan od tri najveća kanjona u svijetu. O raznovrsnom biljnom i životinjskom svijetu možemo da čitamo u mnogim pisanim izvorima ili da pogledamo domaće i strane dokumentarce, te kratke video klipove od planine Tare do uliva Drine u Savu.
Zelenilo i alge
Rječne alge su zelenilo Drine i čine tek dio prirodnog bogatstva bistre vode. Možda Drina nije tokom prethodne dvije decenije bila čista jer su po njoj plivali šporeti, leševi ljudi i životinja te razno smeće koje su ljudi bacali i poplave odnosile. Danas je Drina još uvijek jedna od manje zagađenih rijeka. Sva okolna naselja: Foča, Goražde, Višegrad, Bajina Bašta itd. svoju kanalizaciju ispuštaju u rječni sliv.
Gornji tokovi su čistiji od srednjeg i donjeg toka. Životinje su više uz obalu u gornjim tokovima gdje je voda bistra i gdje je manje naseljena okolina. Možemo da tvrdimo da, ka Loznici i ušću Drine u Savu voda postaje zagađenija. Plavo nebo, mnoštvo drveća koje izranja iz blatnjavo-peščane obale i mahovina koje se okuplja na kori mokrog drveta su detalji koji čine dobre fotografije.
Kamenje i drvo
Rastinje je okolo u niziji kao i na brdima. U podnožju su listopadne vrste, a gore dok se penješ miješaju se listopadi s četinarima. Miriše smola i imaš gdje da odmoriš. Pečurke i klupice napravljene su za više grupa koje žele da odu na izlet i da roštiljaju.
Put je strm, dug i srećom asfaltiran. Treba da budeš u dobroj formi za hodanje uzbrdo. Može se lahko i brzo doći autom, kako mnogi i rade. Za časak se popneš autom i uživaš, gledaš kako ptice šire svoja krila iznad rječnog toka. Kamen je sveprisutan u formi granita i drugih vrsta, te ovaj region ne oskudijeva u nedostatku građevinskog materijala. Pošto se dobar dio ljudi odselio, a oni stariji su umrli, Podrinje više nije živo kao nekad.
Nema velike gradnje, a sve više liči na pustoš i divljinu što je dobro za očuvanje okoline. Samim tim je i manje plastičnog otpada. Oni koji više nisu stalno uz Drinu, već su se odselili za Beograd, Novi Sad, Sarajevo, Tuzlu i Austriju možemo reći da dolaze bar jednom u godini u svoje stare kuće. Za sve Podrinjce koji su se rodili prije 90-ih i tokom 90-ih u šumama i okolnim naseljima možemo reći ”da su rođeni sa vukovima”.
Prepuštam te čitaoče branju pečurki, ljekovitog bilja, obilasku grobova iz turskog doba i stare tek otkopane crkve iz šestog vijeka u Malom Zvorniku, džamije u Malom Zvorniku koja je ostala netaknuta u toku 90-ih, Raju na Drini, Vidikovacu u starom sećanju kroz dobro i loše u agresiji, Na Drini ćuprijama, šljunku, pilanama i mirisu drveta, zarasloj i dugoj železničkoj pruzi, obroncima Majevice, lisicama i vukovima negdje dalje od magistralnih puteva.
Ostavljam te u Dinarskim brdima, pećinama i tunelima kralja Jugoslavije kroz koje će da te provodaju kad pređeš Stari most, nekadašnjim rudnicima koji su zatrpani u Srebrenici i Borini, orahovim drvećem i vjevericama, spomenicima junacima i starim urušenim kućama od kojih je jedna vila propala. (mojinfo.ba)
Drino vodo, plemenita međo između Bosne i između Srbije Drino vodo, plemenita međo između Bosne i između Srbije
