Hadžić: Rekordni budžeti i rekordno siromaštvo
Izvor: nomad.ba (mr. Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar).
Inflacija nije mogla doći u boljem trenutku ako se nalazite u poziciji donosilaca odluka. Najviše je primijetimo kroz rast cijena hrane i generalno životnih namirnica i ništa možda ne bi bilo sporno da u istom omjeru rastu plate i penzije, jer bi tada svi bili na istome. Realnost je nažalost drugačija. Kroz stalni rast cijena – inflaciju, za određenu sumu novca možemo kupiti sve manje potrepština.
Prije masovne kupovine brašna i ulja, vreća brašna od 25 kg je koštala oko 19 KM, da bi poskupila prvo na 25, a sada već i na 36 KM. Što je veća histerija, vlast više trlja ruke, jer djeluje zakon ponude i potražnje – što je veća potražnja, uz gotovo nepromijenjenu ponudu, cijene su veće. Što su veće cijene, država ostvaruje veće prihode od poreza, što stvara prostor za populizam i manipulacije, predstavljajući takve rezultate „uspjesima“ njihovog rada.
Nadležnost po osnovu prikupljanja poreza je podijeljena između države i entiteta. Na nivou države se prikupljanu indirektnih porezi ili porezi na potrošnju, dok entiteti prikupljaju poreze na rad ili direktne poreze. Tako je Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine objavila da su u prva tri mjeseca ove godine prihodi od indirektnih poreza, koji uključuju PDV, akcize i carine, veći za 406 miliona KM ili 22,29 procenata u odnosu na isti period 2021. godine.
Porezna uprava Federacije BiH je saopštila da su u prva dva mjeseca ove godine prikupili 101 milion KM više u odnosu na isti period prošle godine, a Poreska uprava Republike Srpske je za isti period prikupila 18,2 miliona KM više nego prošle godine u prva dva mjeseca. Ostatak teksta pročitajte na ovom linku. (mojinfo.ba)
Hadžić: Rekordni budžeti i rekordno siromaštvo