Na današnji dan agresor srušio četiri džamije u Banjaluci
Izvor: Banjaluka i njenih 45 džamija.
U nedjelju 4. jula 1993. godine Vojska Republike Srbije potpomognuta snagama iz Srbije srušila je četiri banjalučke džamije. To su:
– Gazanfer-begova (Gazanferija) džamija u banjalučkom naselju Mejdan. Izgradio je Gazanfer-beg oko 1595. godine.
– Sofi Mehmed-pašina (Jama) džamija u banjalučkom naselju Gornji Šeher. Izgradio je Sofi Mehmed-paša 1555. godine.
– Mehdi-begova (Hisečka) džamija u banjalučkom naselju Hiseta. Izgradio je Mehdi-beg Imamović 1630. godine.
– Hadži-Begzadova (Grabska) džamija u banjalučkom naselju Grab. Izgrađena je 1528. godine.
Gazanferija, Jama i Grabska džamija su obnovljene, dok je obnova Hisečke džamije u završnoj fazi.
Ovako se to desilo
Izdvajamo Vam dio članka Sudbina Banjalučkih džamija – Svjedočenje Bedrudina Gušiča: “Razaranje džamija praćeno je pucnjevima sreće”.
Dana 4. jula nastavljen je rušilački pir. U ranim jutarnjim satima srušene su: Gazanferija džamija, Sofi Mehmed- pašina ili Jama džamija, Hadži-Begzad džamija i Mehid-begova džamija. Sve četiri detonacije su se dogodile između 4 i 5 sati.
O tim dešavanjima Gušić navodi: “(…) Mnogi su glasno i revoltirano tražili od muftije da nas sviju izvede iz Banja Luke. Teško je bilo sve to slušati i podnositi. Trebalo je trezvenosti i mudrosti te amortizirati očajničke, ali radikalne zahtjeve banjalučkih Bošnjaka.
Bilo je i umjerenih komentara i konstatacija, kao, na primjer, kada jedan ugledni Banjalučanin – Bošnjak reče: ‘S njima je (sa četnicima; op. B. G) grijeh živjeti’. Također, smo od mnogih građana, čije su kuće u blizini porušenih džamija, čuli kazivanja da su im pripadnici policije, koji su te noći obezbjeđivali dijelove naselja oko džamije, otvoreno sugerisali da ne izlaze iz kuće, da budu mirni kada čuju eksplozije.
Dakle, otvoreno su se najavljivala zločinačka djela. Nikada neću zaboraviti prizor na lokalitetu srušene Hadži Begzad džamije, kada je gomila kamenja od porušenih dijelova minareta poklopila i maskirala mezar Muhameda Imamovića čiji su posmrtni ostaci tu počivali tek dvije sedmice.”
O Gazanferiji
Gazanfer-begova ili Gazanferija džamija nalazi se u Donjem Šeheru, na desnoj obali Vrbasa, u Banjoj Luci. Natpis na džamiji nije sačuvan, ali s obzirom na činjenicu da je Gazanfer bio savremenik Ferhat-paše Sokolovića i Hasan-efendije Defterdara, najvjerovatnije je Gazanfer-begova džamija izgrađena krajem 16. vijeka.
Osnivač džamije Gazanfer-beg je supotpisnik kao svjedok na Ferhad-pašinoj vakufnami iz 1578. godine. O Gazanfer-begu se zna da je bio zaim (lenski vitez) i vojvoda Bosanskog pašaluka. Njegova vakufnama nije sačuvana.
Zbog toga što je imala čistu kvadratičnu osnovu vjeruje se da je prvobitno džamija imala kupolu, a sa kupolom ucrtana je na kartama iz 1737. godine. Vjeruje se da je nakon rušenja prvobitne kamene kupole ova džamija dobila četverovodan krov i drvenu kupolu ispod njega.
Drvena kupola je bila oslikana arabeskom u austrougarskom periodu. Vjeruje se da bi zidovi, prozori, portal, mihrab, dva mala mihraba, i mahfil kod ove džamije mogli biti iz vremena podizanja džamije. Više zanimljivosti o Gazanferiji pročitajte na ovom linku.

Jama džamija
Jama džamiju izgradio je Sofi Mehmed-paša kao prvi bosanski namjesnik sa sjedištem u Banjoj Luci između 1554. i 1555. godine, i prostorno je najveća, a druga po starosti džamija na području Banje Luke. Pod zaštitom UNESCO-a kao kulturni spomenik svjetske baštine III. kategorije. Obnova džamije je završena (obnova počela 8. septembra 2001).
Jama džamiju izgradio je Sofi Mehmed-paša kao prvi bosanski namjesnik sa sjedištem u Banjoj Luci između 1554. i 1555. godine, i prostorno je najveća, a druga po starosti džamija na području Banje Luke.
Sofi Mehmed-pašina ili Jama džamija nalazi se u banjalučkom naselju Gornji Šeher. Izgradio je Sofi Mehmed-paša 1555. godine. Sofi Mehmed-paša je bio prvi bosanski namjesnik sa sjedištem u Banjaluci. Prije toga stolovao je u Sofiji, te otud i ime Sofi.

Hisečka džamija
Mehdi-begova ili džamija na Hisetima se nalazi na lijevoj obali Vrbasa, na pola puta između Donjeg i Gornjeg Šehera, u Kozarskoj ulici. Podigao ju je Mehdi-beg Imamović 1630. godine. Pod zaštitom je UNESCO-a kao kulturni spomenik svjetske baštine III. kategorije.
U popisu banjalučkih mahala i kuća iz 1851. godine spominje se i Mehdi-begova mahala, koja, u to vrijeme, ima 47 kuća. U 17. vijeku Hiseta su bila gusto naseljena, tako da su postojale četiri džamije. Od ove četiri džamije su tri srušene (Apardi-pašina, Hadži-Babina i Zaim-Ibrahimova džamija). Mehdi-begova džamija je ostala kao jedina džamija na Hisetima.

Grabska džamija
Hadži-Begzadova ili Grabska džamija nalazi se u banjalučkom naselju Grab, na lijevoj obali Vrbasa u Gornjem Šeheru. Izgrađena je 1528. godine kao i Careva (Hunćarija) džamija. Pošto Careve džamije više nema, Grabska džamija je danas najstarija džamija u Banjaluci. Historijsko područje – Harem Grabske (Hadži Begzade) džamije sa česmama na Grabu proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
Uskoro više zanimljivosti o svakoj navedenoj džamiji. (mojinfo.ba)
Na današnji dan agresor srušio četiri džamije u Banjaluci