Ubijali ljude na kućnim pragovima, spaljivali leševe, srušili džamiju
Izvor: index.hr, Zavidovićki heroji odbrane 1992-1995.
Tog 16. aprila 1993. godine, pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) su u ranim jutarnjim satima započeli svoj napad na srednjobosansko selo Ahmići, u kojemu je živjelo bošnjačko stanovništvo. Kada je napad završen, iza vojnika HVO-a ostalo je 116 ubijenih ljudi, među njima 32 žene i 11 maloljetnika, a najmlađa žrtva bila je tromjesečna beba. Najstarija žrtva je bila 81-godišnja starica.
Ubijanje na pragovima
Prema opisima svjedoka, vojnici HVO-a su u selo Ahmići ušli u više malih skupina od pet do deset vojnika, koje su upadale u kuće seljana i tjerali ih iz njih ili ih ubijali na njihovim pragovima. Bilo je posve jasno da je riječ o civilima, ali to pripadnike HVO-a nije zaustavilo u provođenju masakra. Cijeli su Ahmići zapaljeni i razoreni, a eksplozivom je srušena i lokalna džamija.
Većina žrtava ubijena je iz neposredne blizine, a neki muškarci su ubijeni vezani. Dvadesetak osoba ubijeno je i u Donjim Ahmićima dok su pokušavale pobjeći. Neke žrtve su pronađene u neprepoznatljivom stanju, te se pretpostavlja da su bile žive zapaljene, i to najvjerojatnije bacačima plamena.
Svjedok
Jedan od onih koji su masakr preživjeli je i Abdulah Ahmić, koji je kasnije novinarima ispričao kako je on doživio i preživio taj strašni dan. “To je bio jedan opći napad. Paljene su kuće. Našu kuću su vrlo brzo opkolili. Provalili su u kuću, izveli mene i oca, a nakon toga nas odveli ispod kuće gdje je već bio ubijen moj brat. Jedan od dvojice vojnika je repetirao pušku, oca ubio. Mene nije pogodio dobro, malo je niže metak prošao, ostao sam ležati, pravio sam se da sam mrtav”.
Etnički čisto područje
Riječ je o jednom od najgorih ratnih zločina koji je počinjen tokom rata u Bosni i Hercegovini, i vjerojatno najgorem koje su počinile snage HVO-a. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije iz Haaga presudio je kako je masakr u Ahmićima predstavljao zločin protiv čovječnosti.
Akcija je bila dio ofanzive postrojbi HVO-a kojima je cilj bio zavladati širim područjem u Lašvanskoj dolini i cestom koja povezuje Travnik, Vitez i Busovaču, kako bi se uspostavilo etnički čisto područje koje bi kontrolirale hrvatske snage.
Odgovorni
Jedan od zapovjednika HVO-a, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora zbog svoje zapovjedne odgovornosti zbog pokolja u Ahmićima. Na deset godina u Haagu je osuđen i Miroslav Bralo, koji je lično srušio ahmićku džamiju. Osuđeni ratni zločinac, Dario Kordić, zapovjedno proglašen krivim za Ahmiće, u međuvremenu je odslužio svoju zatvorsku kaznu, i to u Austriji.
U Hrvatskoj je od strane ekstremne desnice i sisačkog biskupa Vlade Košića dočekan kao nacionalni junak, te se izjavljivalo kako bi Kordić trebao Hrvatima biti uzor po svojem domoljubu i da je on moralna vertikala. Biskup Košić je na dočeku Kordića na zagrebačkom aerodromu 2014. godine ratnom zločincu ushićeno ljubio ruke dok je razdragana masa skandirala u čast obojice.
Danas Kordić živi u Hrvatskoj i pojavljuje se na raznim desničarskim i klerikalnim manifestacijama, poput Hoda za život, ali i nedavne obljetnice osnivanja HVO-a koja je održana pod službenim pokroviteljstvom predsjednice RH. Kolindi uopće ne smeta biti pokroviteljicom događaja na kojem je glavna zvijezda ratni zločinac koji je kriv za masakr 116 ljudi. (mojinfo.ba)
Ubijali ljude na kućnim pragovima, spaljivali leševe, srušili džamiju
